Hrvatski model vaučera za poticanje domaćeg turizma kojem tek predstoji ozbiljnije definiranje, odnosio bi se isključivo na turističku potrošnju, a subvenciju za putovanja isplaćivali bi poslodavci. Zauzvrat bi dobili manju stopu poreza na dohodak na uplaćene iznose. Načelna ideja, prema kojoj bi vaučeri pojeftinili turističku aktivnost naših građana od 10 do 30 posto, osim s Ministarstvom financija, usuglasit će se i s predstavnicima poslodavaca i sindikata, napominju u Ministarstvu turizma.

Pri tome, ističu, nije riječ o uvođenju diskriminirajućih dvostrukih cijena, za strance i domaće, odnosno o sniženjima zahrvatske goste. Prema modelu koji se razmatra, domaći bi turisti, naime, iz vlastitog džepa platili 25-30 posto manje za smještaj ili 10 posto manje u restoranu, a s vaučera bi se skidala razlika u cijeni. U Ministarstvu podjednako važnim drže povećanje broja domaćih putovanja i ekonomsko oživljavanje unutrašnjosti zemlje te produljenje sezone, piše Večernji list.

Nisu Mađari otkrili toplu vodu kada su stimulirali građane da troše, Nijemci i Francuzi dijelili su novac za kupnju automobila, gotovo svuda dijele se stambene subvencije za mlade ili kupnju ekoloških proizvoda, a dosta se priča i o masovnoj podjeli novca.

Glavni oslonac Klimanova plana su poslodavci, odnosno tvrtke koje bi radnicima davale određenu svotu novca za odmor, što bi im država priznavala kao porezni trošak. Kliman bi zapravo podebljao i vratio u život socijalistički regres za odmor. Regres je i sada porezno priznati trošak poslodavca do određenog iznosa, no neovisno o tome mnoge su ga tvrtke prestale isplaćivati. Procjenjuje se da hrvatski radnici za regres ne dobiju više od 400 milijuna kuna godišnje – najčešće je to 400 kuna po radniku. Ni moćni mađarski premijer Orban nije uspio natjerati sve tvrtke u Mađarskoj da subvencioniraju radnike. Popularnu Szep karticu, bankarsku karticu koja izgleda kao i svaka druga prepaid kartica, upotrebljavalo je oko 28 posto zaposlenih, no kartice su nedavno pale na sudu EU jer su se izdavale samo preko domaćih banaka. Većinu novca mađarski su turisti mogli trošiti u hotelima, restoranima, muzejima, koncertima, a samo se manji dio gotovine mogao dići jednokratno za zdravstvene usluge ili na početku školske godine. Mađarska ima velikih problema s EU upravo zbog toga što ne poštuje pravila EU, pa kopiranje njihova modela nije najbolja preporuka.