Drvna industrija uspješno odolijeva brojnim problemima i te kako prisutnima na hrvatskoj gospodarskoj sceni. Iako je broj zaposlenih u tom sektoru između 2012. i 2015. smanjen sa 19.959 na 19.363, u tom je razdoblju ostvaren rast izvoza od gotovo 50 posto.

"U 2012. izvoz je donio 702 milijuna eura, dok je 2015. zaključena s milijardu i 45 milijuna eura. Na uvoz je u 2012. potrošeno 389, a u 2015. godini 503 milijuna eura", iznio je novinarima podatke o vanjskotrgovinskom poslovanju sektora Zdravko Jelčić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK, koji upravo završava drugi mandat na čelu te krovne udruge. Malo je djelatnosti u hrvatskom gospodarstvu uz koje se vežu tako dobri rezultati: bilanca u promatranom razdoblju drži ljestvicu vrlo visoko, plus je 2012. iznosio 313 milijuna, da bi 2015. skočio na 542 milijuna eura. Rasla je i prosječna neto plaća, sa 3330 na 3651 kunu, što okvirno iznosi oko 10 posto, no i dalje značajno zaostaju za nacionalnom prosječnom neto plaćom koja je dosegnula 5647 kuna.

I u tom odličnom vanjskotrgovinskom učinku kriju se, međutim, neki negativni trendovi. Pada udjel namještaja u strukturi izvoza, što nije dobro, iznosi Jelčić i objašnjava kako su kod visokog stupnja finalizacije visoki troškovi, što posljedično ruši konkurentnost tvrtki. "Makroekonomske i monetarne politike u Hrvatskoj od 1992. nisu bile naklonjene uspješnim tvrtkama i izvoznicima, već su se sustavno bavile problematičnim tvrtkama. Pa izvoznici, ne samo drvni sektor, trpe veliku štetu zbog aktualne monetarne politike. Stoga ćemo kod Vlade inzistirati na kompenzacijskim mjerama ili plivajućoj deprecijaciji nacionalne valute", najavljuje Jelčić.

Tražit će, kaže, novi zakon i za HBOR kako bi konačno postao servis u službi gospodarstvu. Strane kompanije koje dolaze na RH tržište imaju kamate manje od jedan posto, dok su hrvatske tvrtke opterećene s kamatama od 5-8 posto, čime u startu gube konkurentnost. Drvoprerađivači očekuju novi koncept i od Hrvatskih šuma, uz jamstvo za pravednijom raspodjelom sirovine, gdje će prednost imati tvrtke s asortimanom koji donosi veću dodanu vrijednost. Višak kapaciteta u pilanama treba riješiti kroz novu sektorsku strategiju, vodeći računa o održivom opstanku ruralnih područja.

Ocjenjuje da je zapravo posljednji trenutak za inventuru svih kapaciteta u drvnoj industriji te da primarno treba podržati investicije u visoke finalizacije, kojih nam danas manjka, jer bi u protivnom naša vrhunska sirovina mogla jeftino završiti u izvozu. Inventuru je nužno provesti i kod bioenergana na drvnu masu, uz reviziju kvota za te kogeneracije. Investicije u bioenergane radi proizvodnje struje treba, ocjenjuje, staviti u drugi plan jer toplinska energija je ključna i  nužna u proizvodnom procesu drvne industrije. Stoga drvoprerađivači moraju imati prednost kod raspodjele i kvota za obnovljive izvore i sirovine.

Biraju novo vodstvo

Ivić Pašalić kandidat za predsjednika
Udruženje drvara HGK 4. svibnja bira novo vodstvo. Za razliku od prošlih iz 2012., kad su se za predsjednika kandidirali Marijan Filipović iz tvrtke Finvestcorp i Jelčić, inače predsjednik Uprave požeškog Spin Valisa, ove godine u utakmicu ulazi troje kandidata. Uz Jelčića, tu su još Nikolina Babić, direktorica čakovečke tvrtke Pana, i Ivić Pašalić, vlasnik tvrtke Mundus Viridis. Odluku tko će u novom mandatu voditi udruženje donijet će tajnim glasanjem predstavnici 230 tvrtki iz te branše.