Zagrebačka poslovna škola International Graduate Business School počela je s radom 2003. godine u suradnji Ekonomskog instituta i jedne od najpoznatijih MBA škola u Sjedinjenim Državama Kelley School of Business Indiana.U Zagrebu se radi prema programu Kelley Schoola i odatle dolazi većina predavača. Tako je kao predavač stigao i prof. James Wimbush, dekan svih poslovnih škola na sveučilištu u američkoj saveznoj državi Indiani. On je priznati stručnjak u istraživanju ljudskih resursa (skraćeno HR), leadershipa i organizacije, i poslovne etike. Prof. Wimbush rado je pristao za Poslovni dnevnik govoriti o trendovima u istraživanju ljudskih resursa i o etici. Koji su svjetski trendovi u ljudskim resursima? – Posljednjih godinu, dvije u istraživanju ljudskih resursa posebna se pozornost pridaje problemu kako što bolje iskoristiti vrijednost ljudi već zaposlenih u organizacijama, tako da se posebno radi na HR matrici. Kompanije danas žele znati unaprijed koji profil osobe žele zaposliti za pojedino radno mjesto, zatim način ocjenjvanja rada zaposlenih. Kompanije žele saznati sve o svojim radnicima, žele izmjeriti je li proizvodni sustav najefikasniji te dodaju li zaposlenici vrijednost ne samo u proizvodnom procesu već i u radnoj atmosferi. Upravo pitanje radne atmosfere postaje sve važnije velikim kompanijama jer je dokazano da izbor kvalitetnog pojedinca pozitivno utječu na poslovanje. Zaposliti se u velikim kompanijama svakim danom sve je teže jer je tržište rada sve kompetitivnije. Tvrtku stoji dovođenje novog zaposlenika i svaka pogreška je skupa. Stoga su ljudski resursi vrlo bitni jer danas trošak radnika sačinjava gotovo 70 posto troškova proizvodnog procesa pa se trude sve činiti što efikasnije i sa što manje troškova. Pritom se trude stvoriti što ugodniju radnu atmosferu u kojoj će zaposlenici biti produktivniji.

Koji su svjetski trendovi u ljudskim resursima?
– Posljednjih godinu, dvije u istraživanju ljudskih resursa posebna se pozornost pridaje problemu kako što bolje iskoristiti vrijednost ljudi već zaposlenih u organizacijama, tako da se posebno radi na HR matrici. Kompanije danas žele znati unaprijed koji profil osobe žele zaposliti za pojedino radno mjesto, zatim način ocjenjvanja rada zaposlenih. Kompanije žele saznati sve o svojim radnicima, žele izmjeriti je li proizvodni sustav najefikasniji te dodaju li zaposlenici vrijednost ne samo u proizvodnom procesu već i u radnoj atmosferi. Upravo pitanje radne atmosfere postaje sve važnije velikim kompanijama jer je dokazano da izbor kvalitetnog pojedinca pozitivno utječu na poslovanje. Zaposliti se u velikim kompanijama svakim danom sve je teže jer je tržište rada sve kompetitivnije. Tvrtku stoji dovođenje novog zaposlenika i svaka pogreška je skupa. Stoga su ljudski resursi vrlo bitni jer danas trošak radnika sačinjava gotovo 70 posto troškova proizvodnog procesa pa se trude sve činiti što efikasnije i sa što manje troškova. Pritom se trude stvoriti što ugodniju radnu atmosferu u kojoj će zaposlenici biti produktivniji.

Postoje li razlike između Europe i SAD-a u vezi s ljudskim resursima?
– Neke razlike postoje, i to prije svega zbog postojećih kulturoloških razlika, odnosno prema tome kako ljudi vide svijet. Što se tiče tehnike provođenja, nema baš velikih razlika pa su tako gotovo isti ovdje u Zagrebu i u Americi. Naime, među poslodavcima postoje iste brige, u prvom redu ona kako privući najkvalitetnije ljude da rade u kompaniji, odnosno kako da kandidat odabere našu kompaniju a ne neku drugu. Inače, sve postojeće poslovne kulture traže najbolje telente pa se ne može govoriti o američkom načinu jer su ljudski resursi postali globalni, a i velike kompanije postale su globalne i moraju moći regrutirati ljude diljem svijeta.

U SAD-u se mnogo govori o etici u biznisu, i to prije svega zbog naftnih tvrtki koje su ostvarile enormne profite, dok su građani plaćali skupo gorivo. Postoji li uopće etika u poslovnom svijetu?
– U posljednjih nekoliko godina u SAD-u je bilo dosta skandala koji su vrlo zanimali prosječne Amerikance. Upravo zbog toga opet počelo se govoriti o etici u biznisu i da se poslovni ljudi moraju brinuti o načinu kako posluju. Postoji razlika u načinu na koji se u korporaciji i među običnim ljudima gledaju na društvo pa poslovni svijet mora sve više paziti na etičnost. Primjerice, prije nekoliko tjedana direktor Home Depota, velikog maloprodajnog lanca, dobio je otkaz, ali i desetke milijuna dolara otpremnine. Obične radnike je to uzrujalo i ne shvaćaju jer kada oni dobiju otkaz, nemaju otpremine.

U poslovnom i političkom životu Sjedinjenih Država pitanje leadershipa je jako važno. Je li s George W. Bushom na mjestu predsjednika došlo do promjene gledanja na što znači biti vođa i/ili na samo značenja vodstva, tj. upravljanja?
– Svaki put kada dođe do promjene vlasti, dolazi i do promjene u načinu vodstva. S predsjednikom Bushom došlo je do vidljivih promjena. Budući da je Demokratska stranka preuzela Kongres, opet možemo očekivati promjenu smjera, a kako su predsjednički izbori sljedeće godine, možemo očekivati i promjenu vodstva.

Među top 20 MBA škola

International Graduate Business School Zagreb krenula je 2003. godine uz pomoć američke vlade. State Department raspisao je natječaj za pokretanje MBA programa u Hrvatskoj na kojeg se prijavilo više sveučilišta, a izabrana je Kelley School of Business iz Indiane koja je među top 20 američkih MBA škola. Partnere u Hrvatskoj pronašli su u Ekonomskom institutu Zagreb koji je osnivač i vlasnik IGBS-a. Sva predavanja su na engleskom jeziku, a po završetku programa, koji ima 20 kolegija, studenti stječu diplomu IGBS-a i certifikat Kelleyja.

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima