Liberalizacija trgovine s Europskom unijom temeljem sporazuma o pridruživanju ukrajinskom gospodarstvu za sada ne donosi gotovo nikakve koristi jer se ne odnosi na najvažniji sektor, poljoprivredu. Ukidanje većine trgovinskih barijera trebalo je bivšoj sovjetskoj republici donijeti slobodan pristup golemom europskom tržištu i tako gospodarstvo preusmjeriti s ruskog tržišta.

Međutim, ukrajinske tvrtke snažno su pogođene ruskim trgovinskim embargom i blokadom tranzita do azijskih kupaca, a izvoz u EU ne može nadoknaditi taj pad. Na rusko tržište Ukrajina je lani izvezla robe u vrijednosti 4,8 milijardi dolara. To je praktički zanemarivo u odnosu na 15,06 milijardi dolara izvoza u 2013. godini, prije aneksije Krima i izbijanja proruske pobune u istočnom dijelu Ukrajine. Liberalizacija trgovine s EU na snazi je od siječnja, a uključuje potpuno ukidanje carina na tekstil.

U sljedećih pet godina ukinut će se i sve barijere na plastiku, rude, kemijske proizvode i drvo. Međutim, trgovina poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima nije liberalizirana. Inače, poljoprivreda sudjeluje s 12 posto u ukrajinskom BDP-u i jedini je sektor gdje ta država može konkurirati na europskom tržištu. "Naša kompanija ne osjeća nikakve promjene", kaže za Reuters Taras Barščovskij, osnivač tvrtke T. B. Fruit koja proizvodi voćne sokove.

Proizvođači šećera imaju sličan problem. Ukrajinske šećerane godišnje proizvedu između 1,5 i dva milijuna tona šećera. U Europu na temelju kvota smiju izvesti svega 200.000 tona. Prema mišljenju udruge šećerana Ukrtsukur, kvotu bi trebalo podići na najmanje 300.000 tona. Proizvođači piletine, pak, gube 60 milijuna dolara godišnje zbog zabrane izvoza u Rusiju, a izlazak na europsko tržište vidjeli su kao slamku spasa. Međutim, i oni imaju vrlo male kvote za izvoz, pa je Jurij Košjuk, vlasnik najveće peradarske kompanije i prijatelj predsjednika Petra Porošenka, čak javno izjavio kako je Ukrajina "nasamarena".

No, udruga peradara priznaje da će im trebati vremena kako bi zadovoljili europske standarde u sigurnosti hrane, a upravo je to glavni argument kojim predstavništvo EU u Kijevu uzvraća na ukrajinsko nezadovoljstvo. U priopćenju tvrde kako su ukrajinske kompanije dobile brzi pristup europskom tržištu, a kvote su ograničene na tek manji broj poljoprivrednih proizvoda.  "Umjesto da optužuju EU i traže dodatne kvote, većina proizvođača bi trebala lobirati kod vlade da se implementiraju sanitarne i fitosanitarne odredbe iz sporazuma o pridruživanju", ističe predstavništvo EU. Bruxelles odbacuje navode da je sporazum nepošten prema Ukrajini ističući kako je trgovina u siječnju porasla preko tri posto na više od milijardu eura.