Kina je u 2006. doživjela svojevrsni bum na tržištu dionica, ali i u sektoru spajanja i akvizicija od domaćih, ali i inozemnih kompanija. Rastuće tržište vrijednosnih papira, robusne korporativne zarade i poticajne mjere same vlade stvorile su plodno tlo za konsolidaciju među gigantima pod državnom vlašću i privatnim biznis sektorom. Ove godine nastavlja se, smatraju analitičari, poplava novih akvizicija.Prema podacima Dealogica, kineske su kompanije prošle godine objavile čak 2263 akvizicije. Usporedbe radi, 2005. ta je brojka iznosila 1786. Ukupna vrijednost sklopljenih poslova prešla je 100 milijardi dolara te dosegla rekordnih 103,8 milijardi. To je čak 68 posto više nego je slučaj bio 2005. kad je ista brojka iznosila “neznatnih” 61,8 milijardi. Iako akvizicije znaju same po sebi potaknuti aktivnosti i na tržištu dionica, to se ne mora nužno odraziti i na njihovu cijenu i likvidnost. Lani su kineske dionice međutim bile među najlikvidnijima i najisplativijim dionicama na svjetskom tržištu. Svoje mjesto pod kineskim suncem protekle su godine uočile i mnoge strane kompanije. Među njima se pogotovo ističe američki gigant, lanac trgovina Wal-Mart koji je sebi pripojio Trust-Mart, tajvanskog operatera koji radi i na kineskom tržištu. Osim Wal-Marta, u Kinu je kupnjom Home Waya pristigao i Home Depot, veliki američki lanac pokućstva. Ovaj trend međutim nije ograničen samo na spomenute sektore. Aktivnost je povećala i kineska industrija cementa, ali i Jinan Iron & Steel te mnoge druge čeličane te proizvođači željeza. Kineski je trgovinski suficit prošle godine također zabilježio porast, i to od 74 posto na rekordnih 177 milijardi dolara. SAD i Europa optužuju Kinu da svoju valutu drži podcijenjenom kako bi poticala izvoz koji je u pet godina porastao gotovo osam puta. Analitičari se slažu kako bi snižavanje trgovinskog suficita trebao biti glavni prioritet kineskih vlasti. Kineski godišnji trgovinski suficit u 2005. iznosio je 102 milijarde dolara, a 2001. godine (tada se Kina pridružila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji) iznosio je 22,5 milijardi dolara. Iako će službeni podatci biti objavljeni ovoga tjedna, procjenjuje se kako je izvoz prošle godine u odnosu na 2005. porastao 27,6 posto, a uvoz tek 20,5 posto.
Prema podacima Dealogica, kineske su kompanije prošle godine objavile čak 2263 akvizicije
Kina je u 2006. doživjela svojevrsni bum na tržištu dionica, ali i u sektoru spajanja i akvizicija od domaćih, ali i inozemnih kompanija. Rastuće tržište vrijednosnih papira, robusne korporativne zarade i poticajne mjere same vlade stvorile su plodno tlo za konsolidaciju među gigantima pod državnom vlašću i privatnim biznis sektorom. Ove godine nastavlja se, smatraju analitičari, poplava novih akvizicija.Prema podacima Dealogica, kineske su kompanije prošle godine objavile čak 2263 akvizicije. Usporedbe radi, 2005. ta je brojka iznosila 1786. Ukupna vrijednost sklopljenih poslova prešla je 100 milijardi dolara te dosegla rekordnih 103,8 milijardi. To je čak 68 posto više nego je slučaj bio 2005. kad je ista brojka iznosila “neznatnih” 61,8 milijardi. Iako akvizicije znaju same po sebi potaknuti aktivnosti i na tržištu dionica, to se ne mora nužno odraziti i na njihovu cijenu i likvidnost. Lani su kineske dionice međutim bile među najlikvidnijima i najisplativijim dionicama na svjetskom tržištu. Svoje mjesto pod kineskim suncem protekle su godine uočile i mnoge strane kompanije. Među njima se pogotovo ističe američki gigant, lanac trgovina Wal-Mart koji je sebi pripojio Trust-Mart, tajvanskog operatera koji radi i na kineskom tržištu. Osim Wal-Marta, u Kinu je kupnjom Home Waya pristigao i Home Depot, veliki američki lanac pokućstva. Ovaj trend međutim nije ograničen samo na spomenute sektore. Aktivnost je povećala i kineska industrija cementa, ali i Jinan Iron & Steel te mnoge druge čeličane te proizvođači željeza. Kineski je trgovinski suficit prošle godine također zabilježio porast, i to od 74 posto na rekordnih 177 milijardi dolara. SAD i Europa optužuju Kinu da svoju valutu drži podcijenjenom kako bi poticala izvoz koji je u pet godina porastao gotovo osam puta. Analitičari se slažu kako bi snižavanje trgovinskog suficita trebao biti glavni prioritet kineskih vlasti. Kineski godišnji trgovinski suficit u 2005. iznosio je 102 milijarde dolara, a 2001. godine (tada se Kina pridružila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji) iznosio je 22,5 milijardi dolara. Iako će službeni podatci biti objavljeni ovoga tjedna, procjenjuje se kako je izvoz prošle godine u odnosu na 2005. porastao 27,6 posto, a uvoz tek 20,5 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu