Inozemne kompanije, njih 47, u potrazi za rudnim blagom zauzele su oko 4000 četvornih kilometara u Srbiji, što je prostor nešto veći od površine Srijema. Od naknade za ta istraživanja Srbija je 2015. zaradila samo 46,860.740 dinara (oko 2,8 milijuna kuna). Tako mala svota posljedica je niske naknade za geološka istraživanja, tvrdi sugovornik Blica iz vlade.

"Za takvu politiku država se opredijelila nakon 2000. godine da bi privukla strane investitore, i to je tako nastavljeno, što nije dobro. Naši susjedi tu naknadu naplaćuju i nekoliko puta više i s manjih površina ubiru mnogo više novca", kaže izvor Blica. Mirjana Filipović, državni tajnik u Ministarstvu rudarstva, potvrdila je da svota koju Srbija uzima za geološka istraživanja nije velika. "Tačno je da je dominantno učešće stranaca u geološkim istraživanjima, i to na 3842 četvorna kilometra. Njihova obveza je da za to plate naknadu od 10.000 dinara po četvornom kilometru istražnog prostora, osim u slučajevima kada je prostor manji od 0,5 km2, tada iznosi 5000 dinara.

Te kompanije nemaju obvezu plaćanja rudne rente sve dok ne počnu s eksploatacijom", kaže Filipović.Inozemne kompanije najviše su zainteresirane za istraživanje zlata, bakra i polimetalnih ruda, a Srbija je po zlatnim rezervama na 59. mjestu na svijetu.Naravno, ne zna se gdje će inozemne kompanije u Srbiji naći isplative rezerve zlata ili drugih metala, ali zasad njihovi strojevi raspoređeni su na 87 polja u potrazi za rudnim bogatstvom. Procjenjuje su da Srbija leži na oko dva milijuna tona olova i cinka, daleko više bakra, oko 20 tona zlata i na čak četiri milijarde tona ugljena.

Ali, Srbija eksploatira samo tri posto jer za istraživanja i otvaranje novih rudnika nema dovoljno sredstava. Multinacionalne kompanije za proteklih deset godina uložile su nekoliko stotina milijuna dolara u istraživanja u Srbiji, nadajući se, dakako, da će im se uloženo vratiti eksploatacijom za samo nekoliko godina, te im nije problem što za vrijeme istraživanja bilježe gubitke.Tako, nakon što je u okolini Bora već počeo raditi Freeport-McMoRan, jedna od najmoćnijih svjetskih rudarskih kompanija, gdje je pronašla bogata ležišta bakra i zlata, u potragu za novim ležištima tih metala na planini Crni vrh, koja se nalazi između Bora i Žagubice, uključila se i najmoćnija svjetska rudarska kompanija, britansko-australska korporacija Rio Tinto.

Kanadska kompanija Reservoir Minerals (REV), koja u suradnji s Freeportom radi na istraživanju okoline Bora na lokaciji Čukaru Peki, ima licencije i za geološka istraživanja na Crnom vrhu, ali i u okolini zaječarskog sela Nikoličevo, kao i na lokalitetu Kraljevica. Nakon prvih pozitivnih rezultata, Kanađani su zaključili ugovor o osnivanju zajedničke tvrtke s Rio Tintom, koji će u istraživanje potencijalnih rezervi bakra i zlata uložiti čak 75 milijuna dolara.