BiH se neće suglasiti s lokacijom za odlaganje radioaktivnog otpada u Čerkezovcu na Trgovskoj gori, u općtini Dvor, na granici Hrvatske sa BiH, poručio je prekjučer u Zagrebu zastupnik u Predstavničkom domu parlamenta BiH Jasmin Emrić.

Emrić je prekjučer u Zagrebu, na prvoj javnoj raspravi o Strateškoj studiji za nacionalni program provođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, u organizaciji hrvatskog Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost rekao kako se nada da postupak koji je pokrenula Hrvatska neće dovesti do međunarodne arbitraže i spora kao krajnjeg scenarija. "Da li ste u skladu sa međunarodnim konvencijama i direktivama informirali BiH i pozvali zainteresiranu javnost BiH da se uključi i sudjeluje, s obzirom na to da je lokacija na samoj granici dvije zemlje, ako jeste, koga ste obavijestili, a ako niste kad to namjeravate", upitao je Emrić.

Pitao je i zašto je u izradi studije i nacionalnog programa zanemarena površina u BiH koja će biti pogođena skladištem i odlagalištem i zašto je zanemaren broj stanovnika u BiH. "Prema vašoj prezentaciji, skladište nije opasno, zašto onda prevozite radioaktivni otpad i izlažete se nepotrebnim troškovima i problemima sigurnosti prijevoza takvog otpada", dodao je Emrić. Zatražio je i odgovor na pitanje da li se uzeo u obzir utjecaj na vodni sliv općine Novi Grad i da li će hrvatski Državni zavod organizirati javnu raspravu i na teritoriji BiH. Direktor hrvatskog Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Saša Medaković odgovorio je kako je istog trenutka kada je obaviještena javnost u Hrvatskoj, u skladu sa Espoo konvencijom, obaviještena i "kontaktna tačka u BiH".

"Ministarstvo zaštite okoliša, koje je zaduženo za provođenje Espoo konvencije, uputilo je anketu sa pozivom za uključivanje na naznačenu adresu", rekao je Medaković. Dodao je kako prilikom izrade studije utjecaja na okoliš nije razdvajano područje Hrvatske i BiH, jer je riječ o maloj udaljenosti. "Nemamo nadležnost za organiziranje javne rasprave na teritoriju BiH, a ako budemo pozvani u razdoblju predviđenom za javne rasprave, rado ćemo se odazvati", rekao je Medaković. Međutim, direktor Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH Emir Dizdarević konstatirao je da se postupak provodi bez suglasnosti lokalne zajednice. Dizdarević je pitao kada je planirano slanje izvještaja Europskoj agenciji za atomsku energiju (EURATOM) i kada će se zatražiti izlazak na teren njihovog povjerenstva.

Zatražio je i objašnjenje kako će biti klasificiran otpad i kako će biti licencirano odlagalište. Dizdarević je najavio da će Regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH u predviđenom roku dostaviti mišljenje hrvatskom Zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost. Direktor hrvatskog državnog zavoda Medaković rekao je da će na to biti odgovoreno pisanim putem. Dokumenta koja su bila predmet javne rasprave, osim Medakovića, predstavili su i predstavnici Instituta za energetiku i zaštitu okoline zaduženi za izradu studije sprovođenja nacionalnog programa.

Javnoj raspravi, koja je održana na Fakultetu za elektrotehniku i računarstvo u Zagrebu prethodio je mirni protest oko 300 mještana Dvora, Petrinje i Majura, koji su ujutro došli da bi izrazili nezadovoljstvo odabranom lokacijom. Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović, koji je sa ekološkim udrugama i organizirao prosvjede, rekao je kako lokacija nije prihvatljiva za područje koje svoj razvoj zasniva na ekološkoj proizvodnji. "Nema tog novca i nema te rente za koju ćemo pristati na to, javlja se i javnost iz BiH, a ja nisam siguran da ćemo uspjeti bez BiH", rekao je Dumbović. Javnoj raspravi prisustvovali su i načelnik opštine Dvor Nikola Arbutina i načelnik Hrvatske Kostajnice Tomislav Paunović, ali se nisu uključivali u javnu raspravu, koja je trajala više od tri sata. Iduća javna rasprava bit će održana u Dvoru 3. i 4. ožujka.