Ministar financija Zdravko Marić odlučio se na izmjene Pravilnika o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi – pomiče se rok sa 20. veljače na 1. rujan u kojem obveznici PDV-a trebaju Poreznoj upravi dostaviti posebno statističko izvješće o nenaplaćenim računima za 2015. godinu.

Izmjene propisa izlaze u današnjim Narodnim novinama, a stupaju na snagu 20. veljače. Kako je najavila Porezna uprava, novi rok vrijedi i za izvješća za prva dva kvartala 2016. Ipak, Porezna napominje i da se novi obrazac može podnositi prije 1. rujna te ujedno poziva sve obveznike da prilagode svoje programe i evidencije radi ispunjavanja ove zakonske obveze.  Riječ je o obvezi koja je na temelju Općeg poreznog zakona uvedena sredinom 2015. kako bi poduzetnici koji rade u sustavu PDV-a poreznim tijelima pružili informacije o neurednim platišama, čime oni negativno utječu na nelikvidnost. Potom je primjenu odgodio bivši ministar Lalovac iz istog razloga tehničke pripreme, dok su se stručnjaci, složni u ocjeni da je novi obrazac OPZ-STST-1 poduzetnicima dodatni trošak za nove programe, isticali dvojbene pozitive učinke, ukratko, jer to nije alat za borbu protiv nelikvidnosti.

Milijuni prikupljenih podataka, ističe i danas Vlado Brkanić, glavni urednik RRiF-a, trošak su i za porezna tijela koja ih moraju procesuirati, pa kako je svrha ostala nejasna htio bi da bivši ministar financija objasni što se htjelo postići. Lalovac je jučer bio nedostupan, a u registru poreznih obveznika na kraju prošle godine bilo je evidentirano 153.051 obveznika PDV-a na koje se ova obveza odnosi, i što je zanimljivo dio ih je izvješće predao prije Marićeve intervencije. Potvrđuju to podaci Porezne uprave: na dan 16. veljače izvješće je predalo nešto manje od 4000 obveznika PDV-a, a predavali su ga i poduzetnici koji nemaju neplatiše, no obrazac s dugom od nula kuna sustav ne prihvaća.

Mali broj ih je predao izvješće, komentar je Brkanića koji ističe da je većina pripremala programe te uskladila svoja računovodstva prema zahtjevima za informacijama koje se unose u taj obrazac. Stoga smatra da je poduzetnicima ova odgoda stigla prekasno, dok dvije odgode primjene dosad pokazuju da nešto "u logici nije uredu". "Marićev potez stigao je prekasno, ali to nije odgovornost novog ministra. Ovo bi izvješćivanje trebalo ukiniti jer je potpuno nejasna svrha, dok u pripremi zahtijeva veliku informatičku podršku", kaže Brkanić pitajući se "kakve to informacije Porezna uprava treba o dužnicima svakog obveznika PDV-a".

Naime, da je obveza uvedena na temelju Zakona o financijskom poslovanju koji je uredio rokove plaćanja te regulira prekršaj za slučaj nepodmirivanja obveza o dospijeću čak do milijun kuna, Brkanić kaže da bi imalo smisla da Porezna dobije informaciju. Tako bi provela financijsku kontrolu onih koji ne plaćaju obveze u roku dospijeća, a kad bi to bio cilj, možda bi se u plaćanjima između poduzetnika više računa vodilo o rokovima plaćanja, kao i kod robno-novčanih kredita, gdje je otplata duga dopuštena do godinu dana. Problem je, kaže, što bi prekršajni dio i naplata novčanih kazni još više otežali položaj takvih dužnika jer plaćajući kazne ne bi imali za svoje vjerovnike. Uvjeren je da ovoj obvezi nema mjesta ni u tome zakonu. Ostaje pitanje je li ideja da država ne isplaćuje pretporez onima koji ne plaćaju svoje račune.