HNB je jučer održao prvu od četiri najavljene ovogodišnje strukturne obratne repo aukcije, na kojoj je bankama plasirao 565 milijuna kuna likvidnosti po fiksnoj cijeni od 1,8 posto.

Na prvoj takvoj aukciji središnja banka prihvatila je sve pristigle ponude banaka među kojima, kako doznajemo, nisu sudjelovale dvije najveće, Zagrebačka i PBZ banka. Datum namire je 18. veljače, a ponovni otkup bit će 18. veljače 2020. godine. Aukcijama HNB bankama omogućuje izvore dugoročne kunske likvidnosti po nižim kamatnim stopama pri čemu se kao kolateral prihvaćaju dužnički vrijednosni papiri izdavatelja iz Hrvatske.

Time bi strukturne repo aukcije trebale otvoriti vrata bankama da intenzivnije i uz niže kamate odobravaju kredite tvrtkama i građanima u domaćoj valuti, eliminirajući tako valutni rizik.  "Uvođenje strukturnih operacija očekivano je spustilo kunsku krivulju prinosa. Uz očekivano postupno jačanje kreditne aktivnosti, u skladu s jačim intenzitetom oporavka gospodarstva, procjenjuje se da bi ukupan učinak mogao približno dosegnuti iznos spuštanja obvezne pričuve za jedan postotni bod ili oko tri milijarde kuna", poručuju iz HNB-a. U bankama je mjera pozdravljena, iako se ocjenjuje da će teško snažnije promijeniti strukturu kreditiranja dok god je oročena štednja, kao primarni izvor financiranja, čvrsto vezana za europsku valutu.

Win-win situacija

Dobro za banke i državu
Upućeni kažu da će novi instrument monetarne politike, koji je već spustio prinose, posebno dobro doći manjim i srednjim bankama te im olakšati situaciju kad su u pitanju zahtjevi za likvidnost. Posredno će koristi imati i država s obzirom da je za sudjelovanje na repo auciji nužan preduvjet kupnja državnih vrijednosnih papira.