Oporavak gospodarskog rasta u trećem kvartalu, koji je dio stručnjaka i iznenadio intenzitetom, dobrim dijelom može se zahvaliti optimizmu potrošača i osobnoj potrošnji.

Čak i više od poreznih rasterećenja dohotka, stručnjaci vjeruju da je upravo niska cijena nafte produbila novčanike i pogurala oporavak. "Maloprodajne cijene nafte pale su oko četvrtinu u posljednjih godinu dana, što je povećalo raspoloživi dohodak do dva posto, a zajedno s približnim rasterećenjem plaća dohodak je veći oko 3,5 posto", kaže Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta. "Nafta i niži porez nedvojbeno su donijeli pozitivan efekt na rast stope BDP-a. U prosjeku energenti na BDP imaju efekt od 0,5 postotnih bodova", kaže.

Prosječno kućanstvo troši oko 5500 tisuća kuna godišnje na troškove prijevoza pa je godišnja ušteda po kućanstvu oko 600 kuna. Tome treba pridodati sekundarne ekonomske efekte poput jeftinijeg uvoza te pada troškova prijevoznika i logistike, ali i javnog sektora koji je velik potrošač naftnih derivata. Iako neki upozoravaju da niske cijene goriva ostavljaju rupu u proračunu, naši sugovornici ističu da se zaboravlja da snažnija potrošnja može kompenzirati manjak. "Pad cijena nafte i porezna rasterećenja plaća početkom godine u uvjetima znatnog rasta optimizma potrošača kumulativno su donijeli pozitivan efekt na rast osobne potrošnje, što se reflektiralo i na rast BDP-a", kaže Vedran Šošić iz HNB-a.

Pojedinačne učinke jeftinije nafte i viših plaća na potrošnju teško je rasplesti, posebno stoga što su ovisili i o usporednom procesu smanjivanja pesimizma potrošača, kaže Šošić. Naftni konzultant Jasminko Umićević smatra da ćemo još pričekati da cijena nafte poraste. "Kako sada stoje stvari, trend pada cijena mogao bi se nastaviti u idućih pet do šest mjeseci. Premda je prognozirati razine cijena slično gledanju u staklenu kuglu, zasad se kraj pada ne nazire, posebice u okolnostima nastavka visoke proizvodnje", kaže. Zemlje OPEC-a najavile su da će nastaviti dosadašnjom proizvodnjom, a bitno ne pada ni proizvodnja u SAD-u iako je za tamošnje kompanije prosječni trošak barela oko 60 dolara.

Neke od američkih kompanija privremeno su zatvorile bušotine ne bi li izbjegle bankrot, a dio je izašao na burzu da osigura potrebni 'keš'. Američka proizvodnja udvostručila je u periodu od 2008. do 2014. tijekom kojih se potražnja tek blago povećala. U namjeri da zadrže tržišne pozicije naftu na tržište pumpaju i zaljevske zemlje kojima je tradicionalno trošak proizvodnje barela ispod deset dolara. Čak i uz postojeće razine cijena od 30-ak dolara, takva proizvodnja omogućuje marže i do 150 posto, ističe Umićević.

Nedavno je Goldman Sachs izašao s očekivanjem da bi nafta mogla dotaknuti dno na 20-ak dolara u uvjetima jačanja dolara, a neki analitičari otišli su i ispod toga.  Da nam je ekonomija manje prošarana strukturnim slabostima, jeftina nafta mogla je donijeti rast i veći od 3,5 posto. "Suprotno uvriježenom mišljenju, okolnosti u 2015. Hrvatskoj su itekako išle na ruku: cijene nafte su iznimno niske, kao i cijene kapitala, a nemiri su pogodvali domaćem turizmu", zaključuje Lovrinčević.
 

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Zahtjevan projekt

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude i pomiče granice