Analizu protekle financijske i poslovne godine te očekivanja od 2016. godine u emisiji Hrvatskog radija "Poslovni tjedan" iznijeli su Zdenko Adrović, direktor HUB-a, Ante Žigman savjetnik guvernera HNB-a i Davor Majetić, direktor HUP-a. Smatraju da je potrebno što prije formirati Vladu kako bi počela odgovarati izazovima u 2016. godini.

Sa stanovišta kreditnih agencija i općenito kreditnog rejtinga Hrvatske bitno bolje bi bilo da se vlada čim prije formira i donese proračun, rekao je Adrović. Dobro bi bilo da se donese jedan fiskalno odgovoran proračun. Tada imamo šanse nešto napraviti s kreditnim agencijama i zaustaviti taj pad kreditnog rejtinga. Smatra da bi Hrvatska mogla otići još jednu stepenicu niže jer je javni dug, kako kaže, ogroman i dinamika njegovog povećanja je velika. Za 80 mlrd. je povećan javni dug u posljednje četiri godine, dakle on je preko 290 mlrd. To je poprilično zabrinjavajući broj i za kreditne agencije i za vjerovnike vani.

Nismo baš puno amnestirani od političkog utjecaja, kazao je Majetić iz HUP-a. U ovakvoj političkoj neizvjesnosti ne znamo što će biti. Koja će vlada raditi, što će raditi. Ono što smo slušali o reformama bilo je vrlo površno i neinformativno, dodaje. Kraj godine je, a mi još ne znamo niti proračun vlade, hoćemo li rješavati fiskalni deficit, hoćemo li ići u neke promjene, kaže Majetić. 

Žigman je naglasio kako je potrebno u Hrvatskoj povećati financijsku pismenost. Poduzetnici bi trebali potražiti i druge oblike financiranja, a ne samo one koji idu iz banaka. Napomenuo je da i dalje raste štednja građana u eurima i upitao se što učiniti da to krene i u kunama. To je jedna teška misija. Građani su navikli štedjeti u stranoj valuti. Imamo 21 godinu kunu stabilnu. Da ste štedjeli u kunama toliko dugo, u prinosima bi se puno bolje prošlo, no građane je strah. Mislim da HNB je dosad pokazala da joj je stalo da se održi financijska stabilnost. Proračun nije potrošio nijednu kunu na sanaciju banaka u vrijeme krize. Postojala su sredstva koja su bila spremna za banke. Potrebno je ne plašiti javnost. Imamo situaciju da bi mnogi htjeli kunske kredite, ali ne bi htjeli u kunama štedjeti, kazao je Žigman između ostalog.