Ide vrijeme, dođe rok, eto vraga skok na skok. Prije 150 godina napisane Šenoine riječi danas kristalno ilustriraju dugo očekivani potez američke središnje banke. Fed je naposljetku presudio da se američka ekonomija dovoljno oporavila da može podnijeti višu cijenu novca pa se nakon osam godina bazični kamatnjak diže za 25 baznih bodova, na 0,25 posto. Što to znači za nas?

Znači da je odbrojavanje na Starom kontinentu i Hrvatskoj započelo. S obzirom na krhkost europske ekonomije, ne očekuje se da će Europska središnja banka početi dizati kamate još najmanje godinu, do godinu i pol dana. Mario Draghi u Frankfurtu još će malo pričekati da se oporavak uhvati, rast ubrza, a broj nezaposlenih padne. Naravno, nije isključeno da se u tom periodu neće još dogoditi kakav šok koji bi priču mogao odgoditi, no rast cijene novca je pred vratima.

Hladan tuš
Za Hrvatsku to mora biti hladan tuš. Potezom američke guvernerke Janet Yellen službeno je završilo razdoblje u kojem je Vlada, ma koja god to bila, imala luksuz gurati glavu u pijesak i praviti se da krize nema, jer je vladalo obilje jeftinog novca. Čemu rezovi, ako možeš na brzinu organizirati "roadshow" i posuditi milijardu-dvije eura za krpanje rupe u proračunu? Kraj sad dolazi ignoriranju visine javnog duga i njegovog pritiska na državne financije i rast.

Fedov potez, da citiram ekonomista Velimira Šonju, za nas je podsjetnik da kamatne stope mogu i rasti, a to podrazumijeva da će pojesti još veći dio proračuna čija već gotovo desetina odlazi na plaćanje kamata. No, vrijeme je ograničeno i malo ga je ostalo za zaustavljanje rasta duga i demonstraciju da smo ozbiljna zemlja koja je u stanju odgovorno upravljati javnim financijama. Dok su glavni politički akteri u državi zaokupljeni samima sobom, pitanjima tko će zasjesti u koju fotelju, hoće formirati koaliciju, suradnju ili alijansu, potez je jedini dosad povukao HNB najavom uvođenja strukturnih repo operacija. 

Filigransko uštimavanje
Uvod je to u snaženje ekspanzivne monetarne politike, jedine među politikama koje su zemlju dosad držale dalje od ruba bankrota. Premda su neki HNB-ov instrument simpatično ocijenili kao metodu umiljavanje Mostu, odnosno posuđivanje ideja njegovog ekonomskog masterminda Ivana Lovrinovića, cilj je puno ipak prizemniji. Kad građani naprosto ne žele štedjeti u kunama, osiguravanje dugoročnih izvora jeftinijih kuna bankama je jedini način kako potaknuti kunsko kreditiranje bez "mesarskih" zahvata. Filigransko uštimavanje oslanjanja na domaću valutu i smanjivanje tečajnog rizika, nasuprot administrativnog nasilja kao što bi bila zabrana štednje u eurima ili naredba bankama da plasiraju kredite u kunama.

Oba zvuče vrlo patriotski prema "zločestim" stranim bankama kako ih se etiketira, ali garantiraju jednosmjernu kartu za raspad sustava. Niz je zanimljivih stvari poručio guverner Boris Vujčić s tradicionalnog briefinga s novinarima na kraju godine. Poput, primjerice, one da je već sad gotovo trećina tvrtki prezadužena. Opterećene dugom ne mogu investirati, zapošljavati, prijetnja su rastu i stabilnosti financijskog sustava. Porastu li im kamate za samo jedan postotni bod (uz pad BDP-a koji je ionako u rasponu statističke greške) čak 40 posto duga postaje neodrživo. 

Okretanje kunama
I to nas vraća na početak priče. S javnim dugom od 86,5 posto BDP-a i kamatama koje odlaze za njegovo servisiranje, država si ne može priuštiti udar kamatnih stopa koji kuca na vrata 2017. Poput države i tvrtki, to si ne mogu priuštiti ni građani. Debela većina njihovog duga je uz valutnu klauzulu i ugovorena uz promjenjive cijenu, dakle visoku maržu i minimalne referentne stope, najvećim dijelom euribor. Okretanje kunskom kreditiranju ne bi samo umanjilo tečajni rizik, nego i ublažilo kamatni također, budući da kamata na kune (NRS) ovisi najvećim dijelom o kretanjima na domaćem tržištu, a tek posredno i s duljim odmakom o cijeni novca u svijetu. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno