Gospodarski rast u Hrvatskoj u idućoj će godini ubrzati na 1,8 posto, najviše zahvaljujući izvozu roba i usluga, ali i dinamiziranju osobne potrošnje, što odražava daljnji oporavak tržišta rada, usporavanje razduživanja i jačanje optimizma potrošača, poručila je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB). 

Ove godine u HNB-u očekuju da će gospodarski rast dosegnuti 1,7 posto. Time je HNB podigao svoje ranije procjene za ovu i iduću godinu. U prethodnim procjenama središnja je banke u ovoj godini očekivala rast za 1,2, a u idućoj za 1,5 posto. 

"U četvrtom tromjesečju očekujemo razmjerno visok rast BDP-a od 2,3 posto, a glavni čimbenik tog rasta, kao i do sada, je rast izvoza roba i usluga te osobne potrošnje", izjavio je guverner Boris Vujčić.

"Ostajemo u razdoblju vrlo niskih kamatnih stopa glavnih središnjih banaka u svijetu. Očekuje se da će ECB ostaviti kamatnu stopu nepromijenjenom, dok će američki Fed početi s postupnim povećanjem kamatne stope, što bi moglo imati utjecaja na tržištu zaduživanja, prvenstveno za tržišta u nastajanju gdje spada i Hrvatska", istaknuo je Vujčić.

Napomenuo je da je razlika u prinosu na hrvatski i dug europskih tržišta u nastajanju vrlo velika, iznad 1,5 postotnih bodova te da u zadnje vrijeme ček i raste.

"Daljnje kretanje razlike u tim prinosima ovisit će o performansu Hrvatske ekonomije u 2016. i inicijalnoj percepciji tržišta što će nova Vlada poduzeti", istaknuo je Vujčić.

U HNB-u su istaknuli da postoji pozitivan pomak na tržištu rada u 2015. te i u 2016. očekuju blago intenziviranje porasta zaposlenosti te nastavak pada nezaposlenosti.

U 2015. očekuju deflaciju od 0,4 posto dominantno zbog pada cijena energije, dok u 2016. očekuju povratak inflacije u visini od 0,9 posto.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Suficit tekućeg računa platne bilance porast će s lanjskih 0,8 posto BDP-a na ovogodišnjih 4,8 posto, dok bi iduće godine mogao iznositi 2,7 posto BDP-a, ocjenjuju u HNB-u.

Kako je napomenuo Vujčić, bez efekta konverzije CHF kredita u eurske, suficit bi bio 3,5 postotnih bodova niži.

Kamate u padu, razduživanje se nastavlja

Nominalne kamatne stope, rečeno je, za većinu kredita poduzećima i stanovništva i dalje su u postupnom padu, a domaći troškovi zaduživanja države zadržavaju se na niskim razinama.

"Sektor stanovništva i dalje se razdužuje, unatoč oporavku osobne potrošnje", napomenuo je Vujčić. U 2016. očekuje se stagnacija plasmana kreditnih institucija.

Monetarna politika ostaje ekspanzivna, rekao je Vujčić, podsjetivši da je banka poduzela razne mjere intervenirajući na monetarnom tržištu kako bi stabilizirala situaciju nakon konverzije CHF kredita.

"Strukturni višak likvidnosti na tržištu ponovno je na 8 do 9 milijardi kuna, što je gotovo tri puta više nego na području eurozone", ustvrdio je Vujčić.

Istaknuo je da je porasla potražnja za kunskim kreditima kao "barem djelomično naučene lekcije u vezi švicaraca". "Bolje ikad nego nikad", istaknuo je Vujčić, dodavši da će se i dalje provoditi obratne repo operacije kako bi se povećala kunska likvidnost.

Zaustaviti učinak 'grude snijega'

Manjak opće države procjenjuju u HNB-u ove bi se godine mogao spustiti na 5 posto BDP-a, s lanjskih 5,6 posto, dok bi dug opće države na kraju 2015. mogao dosegnuti 86,5 posto BDP-a.

U HNB-u su oprezni u vezi procjena  za 2016. istaknuvši da prvo treba vidjeti proračun nove Vlade.

Međutim, guverner Vujčić istaknuo je da i dalje je prisutan dominantan učinak 'grude snijega' na stanje javnih financija, što se odnosi na situaciju kada je stopa rasta BDP-a niža od prosječne kamatne stope na javni dug države te u toj situaciji javni dug i dalje raste.

"Da se zaustavi učinak 'grude snijega' potrebna je snažnija fiskalna prilagodba. Međutim, ona u Hrvatskoj uopće ne treba biti dramatična, odnosno potrebna je manja od onoga što je većina EU zemalja poduzela tijekom krize", kazao je Vujčić.

Naglasio je da je u tom smislu važno da Hrvatska ostvari primarni suficit proračuna (deficit u suficitu ako se izuzmu kamate) te da bi taj suficit trebao biti prema sadašnjim projekcijama u visini od 4,5 milijarde kuna godišnje kroz dvije godine.