Na uskomešanom Zrinjevcu u večernjim satima ovih dana ni igla ne bi mogla pronaći put do promrzla tla. Slična slika iz večeri u večer ponavlja se na još nekoliko lokacija metropole. Rijeka ljudi svih uzrasta slijeva se od Fuliranja u Tomićevoj preko Jelačić placa i trga Europe sve do Tomislavca.  I da, troši se.

Na kuhano vino, vruće kobasice, hrskave fritule, klizanje… No, mogu li Zagrepčani i njihovi gosti, ali i ostali građani na mnogim lokacijama Naše Lijepe gdje se ovih dana uz Advent (ili hrvatski Došašće) i u očekivanju glavnih prosinačkih blagdana trošiti više nego inače? Oboriti rekord koji bi, prema nekim procjenama, trebao iznositi najmanje 11,5 milijardi kuna?  Doista, Hrvati u prosincu radi Božića i Silvestrova troše više nego u većini mjeseci u ostatku godine.

U ozračju treperavih  lampica, i po cijenu skupog bankarskog minusa, kune nekako lakše i brže bježe iz lisnice. Međutim, teško da će biti oboren spomenuti (ne)očekivani rekord u potrošnji. Naime, u tvrdnjama da će prosinačka potrošnja značajno nadmašiti 11 milijardi kuna više je riječ o napuhavanju potrošačkog balona toliko nam nedostatnim optimizmom nego o realnoj slici stanja u lisnicama većine Hrvata. 

Mali rast u prosincu
Unatrag desetak godina, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najizdašnije se trošilo u prosincu 2007. No, ukupan iznos dosegnuo je tek 9,1 milijardu kuna, odbiju li se gorivo, motorna vozila i rezervni dijelovi. Prošlogodišnji prosinac zaključen je sa 8,5 milijardi kuna, a u prethodne dvije godine po 8,2 milijarde. U promociji ovoprosinačkog optimizma i rasta potrošnje neki se prisjećaju izmjena poreza na dohodak i pozivaju na božićnice. Ako se u prvim tjednima kroz smanjenje poreznog utega za 100 do 150 kuna, što su iznosi koje je dobilo najviše Hrvata, dogodio pozitivan efekt na otklanjanju dotadašnje sve prisutne depresije, optimizam se u proteklim mjesecima mahom istopio, a božićnica je i dalje značajno manje od njihova očekivanja.  

Prosječno hrvatsko kućanstva, izvijestili su prošli tjedan državni statističari, u 2014. potrošilo je 81.000 kuna. Mjesečno tek 888 eura. Trećinu tog iznosa "pojela" je skupa hrana što je karakteristika siromašnih nacija. Austrijanci ili Nijemci na hranu troše samo 15-ak posto plaće.  Najviše kuna 6700 otišlo je za meso, pa izlazi da prosječna hrvatska obitelj dnevno za meso izdvoji čak 18 kuna. Godišnja obiteljska potrošnja pak za kruh, po statistici, iznosi 4542 kune, dnevno 12 kuna. Nahraniti tročlanu obitelj, što je ovdašnji prosjek, tijekom jednog dana mesom za 18 i kruhom za 12 kuna najbolja je ilustracija oskudice u džepu prosječnog Hrvata.

Odbiju li se troškovi stanovanja i ostalih režija te izdataka za javni prijevoz plus obveza za školarce, što zapravo ostaje obitelji za neki, makar i mali luksuz?  Gotovo ništa. U zemlji gdje je prosječna mirovina manja od 2300 kuna, a gotovo 70 posto zaposlenih dobiva neto plaću ispod državnog prosjeka, koji je za prva tri kvartala ove godine iznosio 5640 kuna i uz registriranu nezaposlenost u listopadu veću od 17 posto, nemoguće je očekivati prosinačku rastrošnost veću od 11 milijardi kuna. Čak i uz priznavanje izdašnog udjela sive ekonomije u šopingiranju.    

Uzaludan optimizam
Prosinac 2014. naspram prosinca 2013. donio je  rast realnog maloprodajnog prometa od 3,5 posto. Ekonomski institut za ovaj prosinac koji upravo ide svom kraju procijenio je rast realne potrošnje kućanstava u međugodišnjem razdoblju od svega 0,3 posto, a za prosinac 2016. optimizam je mrvu veći, potrošnja bi trebala narasti za 0,4 posto.Sve u svemu, blagdani koji su pred nama izglednije je bit će opet vrlo skromni, tek s blagim rastom potrošnje i definitivno neće donijeti skok na 11,5 milijardi kuna prometa. Optimizam nije grijeh, štoviše. No, on sam po sebi ne može u potrošački balon pumpati kune. Da se dogodi izdašnija potrošnja, ne samo tijekom prosinca, nužno je ponovno rezati porez na dohodak, ali ne linearno kao prošli puta. Ili, smanjiti PDV na hranu i možda još ponešto, pogotovo iz dječjeg asortimana. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’