Iako američki i europski proizvođači oružja i dalje dominiraju globalnim tržištem, ruski i azijski proizvođači uzimaju sve značajniji udjel.

Prema izvješću Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) objavljenog u ponedjeljak, lanjski ukupni promet 100 najvećih obrambenih kompanija pao je već četvrtu godinu uzastopce na 401 milijardu dolara. U odnosu na 2013., prihod je 1,5 posto niži. Na vrhu je američki Lockheed Martin s gotovo četiri posto višom prodajom na 37,5 milijardi dolara. Lavovski dio tržišta oružja, točnije čak 80 posto, drže američka i europska namjenska industrija. Međutim, njihova je prodaja  između 2013. i 2014. oslabila za preko tri posto. Pad potražnje, posebno u europskom slučaju, rezultat je smanjenja obrambenih proračuna, kaže Siemon Wezeman, istraživač u SIPRI-u.

"Lakše je srezati nabavu nego plaće – najbrža stvar koju možete napraviti jest da manje kupujete", dodaje Wezeman, a prenosi AFP. S druge pak strane, ostatku svijeta ovaj posao je doslovno procvjetao. Naime, 36 kompanija izvan Amerike i Europe svjedočilo je rastu prodaje za čak četvrtinu, zahvaljujući skoku prodaje ruskog naoružanja za čak 48 posto, koliko je ubilježilo 11 ruskih kompanija. Najbolja plasirana ruska kompanija je Almaz-Antej na 11. mjestu i prihodom od 8,8 milijardi dolara. Jedan od proizvoda te kompanije je i protuzračni raketni sustav BUK kojim je u srpnju prošle godine iznad istočne Ukrajine oboren malezijski putnički zrakoplov. Iako u SIPRI-u tvrde kako je za skok prodaje ruskih kompanija najzaslužnija isporuka ruskim oružanim snagama, veliki kupci su Kina i Indija.

Time se pokazalo kako međunarodni embargo nije utjecao na poslovanje ruskih proizvođača oružja. Štoviše, predstavnici ruske obrambene industrije tvrde kako ih je embargo uveden u ožujku 2014. nakon pripajanja Krima motivirao da potraže nova tržišta i krenu u razvoj novih tehnologija. Dobar rezultat ostvarila je i južnokorejska industrija sa rastom prodaje od 10,5 posto. Tu se posebno izdvaja proizvođač oklopnih vozila Hyundai Rotem kojem su prihodi skočili sa 430 milijuna dolara na 770 milijuna dolara.

Na listi su i dvije turske kompanije, ASELSAN i TAI s rastom prodaje od 5,6 odnosno15,1 posto. Najveći gubitnik je ukrajinska vojna industrija koja je zbog gubitka ruskog tržišta uslijed sukoba na istoku Ukrajine i pada vrijednosti hrivnje doživjela pad prodaje od 37 posto. Državnoj kompaniji UkrOboronProm prodaja se doslovno prepolovila na 840 milijuna dolara čime je na SIPRI-evoj listi pala sa prijašnjeg 58. mjesta na 90. poziciju. Motor Sich, još jedna ukrajinska kompanija koja je 2013. bila među prvih 100 tvrtki, sada je s liste ispala. Kineske kompanije zbog nedostatka podataka SIPRI nije uvrstio na listu.