Pariški klimatski sporazum u kratkom roku neće pretjerano utjecati na poslovanje velikih zagađivača, ali bi dugoročno milijarde dolara mogao usmjeriti u niskougljičnu energetiku. Sklapanjem sporazuma o ograničenju emisija ugljičnog dioksida koji je tijekom vikenda dogovorilo gotovo 200 država, većina čelnika naftnih kompanija ne vidi da će to promijeniti njihove investicijske planove, već ionako oblikovane u skladu s nacionalnim regulativama.

"Za biznis se implikacije tijekom vikenda nisu promijenile", izjavio je Financial Timesu Jonathan Grant, direktor u odjelu konzultantske kuće PwC za klimatske promjene. Najveća promjena koju donosi Pariški sporazum jest postupno destimuliranje korištenja fosilnih goriva i poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije. A tu mnogi vide poslovnu priliku. "Globalno tržište niskougljičnih dobara i usluga već sada vrijedi 5,5 bilijuna dolara godišnje, a ovaj sporazum za nekoliko će puta povećati iznos ulaganja", kaže Abyd Karmali, direktor klimatskog financiranja u američkoj banci Bank of America Merill Lynch. Međutim, to ne znači da će tako brzo naftne kompanije nestati.

Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju, do 2030. čak 75 posto svjetskih potreba za energijom podmirivat će se iz fosilnih izvora. Dok se efikasno ne riješi problem skladištenja energije iz obnovljivih izvora, ugljen, nafta, plin i nuklearna energija ostat će glavni izvori energije. Međutim, kako bi se prilagodili sve strožijoj ekološkoj regulativi, naftne bi se kompanije više mogle okrenuti plinu, kao mnogo prihvatljivijem gorivu. Prilagodbu je već započeo njemački RWE koji je u petak odobrio plan o razdvajanju na dvije kompanije. Jedna će proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora, a druga će zadržati "prljave" izvore energije.