Od ukupne svjetske proizvodnje peleta od 27 milijuna tona godišnje u Hrvatskoj se proizvede 1%, što za malu državu poput naše nije loš rezultat.

No, žalosno je to što više od 90% tog ekonomičnog i ekološkog goriva na kraju završi u izvozu, u državama koje puno ozbiljnije shvaćaju važnost obnovljivih izvora energije, istaknuto je na 6. međunarodnoj energetskoj konferenciji o biomasi i obnovljivim izvorima energije (OIE) u zagrebačkom Westinu. 

Građani dižu potrošnju  
Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran kaže kako svaki dan 40 tegljača putuje samo prema Austriji, gdje se tamošnje elektrane "griju" našom sječkom. Austrija, koja si je do 2020. zacrtala 20% obnovljivih izvora energije, već lani je bila na 33%, od čega 17% čini biomasa. Izmjenama uredbe o javnoj nabavi Hrvatska bi vrlo lako mogla propisati da se stari sustavi na fosilna goriva moraju zamijeniti sustavima na obnovljive izvore energije. No, potrošnja i promocija peleta u nas idu presporo.

Iz Hrvatske udruge proizvođača peleta, briketa, drvne biomase i pripadajućih tehnologija godinama lobiraju za pelet, u čemu bi im, drže, i država trebala pomoći. Potencijal biomase, zna li se da je čak 48% teritorija Hrvatske pod šumama, golem je. Peleti su od plina jeftiniji 30%, a 50% od loživog ulja. U atmosferu sagorijevanjem ispuštaju samo 18 grama CO2. No, ispada da su najosvješteniji građani koji dižu potrošnju, u čemu im posljednjih godina pomaže i Fond za zaštitu okoliša. Predstavnica Fonda Vesna Bukarica kaže kako su u 2015. hrvatskim građanima s 9 milijuna kuna sufinancirali kupnju  484 kotla na biomasu. 

Neznanje nije izgovor   
Raoul Cvečić Bole, predsjednik Udruge proizvođača peleta i direktor Energy Peletsa iz Delnica, kaže kako biomasa, pelet i briket imaju veliki potencijal u ublažavanju klimatskih izazova na održiv, raznolik i troškovno prihvatljiv način. Zadovoljan je što se i klimatska konferencija u Parizu bavi rješenjima poput biomase. Ona je, dodaje, najbrži, najčišći, najpouzdaniji i ekološki najučinkovitiji model promjene stanja uzrokovanog primjenom fosilnih goriva, pa se ne smijemo miriti s neznanjem administracije i javnih naručitelja ili s komforom javnih projektanata, kojima je u projekte najlakše ugraditi sustav na fosilna goriva. 

Budućnost je u zelenoj energiji
Finci i Šveđani prednjače u potošnji energije na biomasu Predsjednik Svjetske udruge za bioenergiju Heinz Kopetz istaknuo je kako je bioenergija budućnost. Potrošnja peleta, koji su vrlo atraktivan energent, lani je na svjetskoj razini porasla 22v posto, najviše u Europi i SAD-u. Za razliku od našeg dijela Europe, u skandinavskim zemljama poput Finske i Švedske već se trećina potrošene ukupne energije odnosi na biomasu.