Ulagati u telekomunikacijske tvrtke uvijek je dosta rizično. Iako rizik varira ovisno o tome posluje li operator na liberaliziranom tržištu SAD-a ili onom koje je tek krenulo u taj proces, kao u Hrvatskoj, on je svejedno viši nego kod ulaganja u tvrtke iz nekih drugih industrija. Usprkos tome, izuzmemo li privatizaciju bivšeg telekomunikacijskog monopolista (cca 1,2 milijardi eura), greenfield investiciju u Vipnet (613 milijuna eura) i Optima telekom (cca 70 milijuna dolara), nekoliko je fondova rizičnog kapitala (private equity i venture capital) u posljednjih desetak godina uložilo u alternativne operatore oko 50 milijuna dolara.

Visoke marže
Takav interes ulagača opravdavaju visoke marže, korisnici koji su vrlo otvoreni prema novim uslugama i prinosi na investicije od oko 25%. Osim toga, interes ulagača ugrijala su i dva velika preuzimanja alternativnih operatora. Tako je prije sedam godina austrijski EuroProNet kupio Kvarner.Net, riječkog davatelja internetskih usluga za 12 milijuna njemačkih maraka. Ove godine pak, T-HT je preuzeo tvrtku Iskon Internet, najvećeg alternativnog davatelja internetskih usluga za 13,7 milijuna eura (100 milijuna kuna). Konačno, velik interes ulagača pobudile su investicije 35 milijuna eura teškog fonda Quaestus Private Equity, koji od lani financijski prati dva alternativna operatora. Kako tvrdi Borislav Škegro, direktor društva Quaestus koje upravlja istoimenim fondom, u fiksni širokopojasni telekom Metronet i mobilnog operatora Tele2 taj je fond izravno uložio oko 10 milijuna dolara, a prvom tranšom obveznica Metronet je prikupio dodatnih 21 milijun dolara (120 milijuna kuna) za daljnji razvoj. Od Quaestusovih investicija Škegro očekuje prinos od približno 20% godišnje. Za njega dvojbe nema, ulaganja u telekomunikacije su isplativa jer je to jedan od posljednjih sektora u kojem se ruši monopol. No, Škegrin Quaestus zanimljiv je i zato što je skrenuo interes fondova rizičnog kapitala za ulaganjem u fiksne telekome i mobilne operatore te potvrdio da je u gotovo svim ulaganjima u telekomunikacijskom sektoru u Hrvatskoj ključna riječ – internet. Do sada je, naime, glavnina ulaganja fondova rizičnog kapitala odlazila u operatore kabelske televizije i davatelje internetskih usluga, a sada ide u kabelske operatore, koji uz kabelsku televiziju nude i kabelski internet, zatim fiksne telekome, kojima je telefon dodatna usluga uz širokopojasni internet, te konačno, mobilne operatore koji između ostalog nude i mobilne internetske usluge. U prvom velikom investicijskom valu u telekomunikacije u Hrvatskoj, koji se odigrao 2000. i 2001., fondovi Croatia Capital Partnership (CCP), SEAF, SEEF, DEG, Proficio i Adriatic Net Investors kupili su udjele u dva najveća davatelja internetskih usluga i nekolicini najvećih kabelskih televizija. Do sada su iz tih investicija izašli jedino fond Adriatic Net Investors i Proficio, nekadašnji većinski vlasnici Iskon Interneta. U tu je tvrtku uloženo tijekom posljednjih sedam godina više od 11 milijuna dolara, a njegovu je tržišnu vrijednost ovog ljeta T-HT procijenio na 13,7 milijuna eura. Relativno mala razlika između uloženog i dobivenog ukazuje zašto prodaja Iskona nije išla glatko.

Fondovi su tu tvrtku prodavali skoro dvije godine, a iako se za nju natjecao i Telekom Slovenije, potencijalnim kupcima moralo se dati do znanja da su vlasnici iz svoje investicije spremni izaći i kroz IPO Iskona. Na prodaju su lani, uz Iskon Internet, bila i druga dva davatelja internetskih usluga, Globalnet grupa i Vodatel. I dok je Vodatel sam krenuo u nova ulaganja, fondu CCP ni nakon više od dvije godine nije uspjelo prodati tu tvrtku. Vlasnik Globalneta stoga je pronašao alternativno rješenje – spojit će investicije u kabelske operatore i Globalnet. Usporedba strategije izlaska investicijskih fondova iz Globalneta i Iskona zanimljiva je i zato što su te tvrtke svoj put započele otprilike u isto vrijeme, ali nisu bile u istoj milosti ulagača. Iskon Internet vrlo je redovito primao nove investicije i bilježio visok prihod. Lani je tvrtka ostvarila prihod od 80,8 milijuna kuna, imala više od 100 zaposlenih i više od 100.000 korisnika. S druge strane, Globalnet je investicije primio na početku, a potom su, kako neslužbeno doznajemo, one bile neredovite. Tvrtka tako danas ima više od 20.000 korisnika, a njezin prihod nije objavljen.

Promijenili taktiku
Ne čudi stoga što je Copernicus Adriatic, društvo koje upravlja sredstvima fonda CCP-a, promijenilo taktiku i započelo okrupnjavati svoje investicije u telekomunikacijama u Hrvatskoj. Copernicus je vlasnik 100-postotnog udjela u drugom po veličini kabelskom operatoru u Hrvatskoj, tvrtki Adriatic kabel. Osim toga, imao je udjele u kabelskim operatorima KabelNetu, splitskom IVB-u i riječkom CATV-u. Središnja tvrtka oko koje Copernicus sada okrupnjava svoje telekomunikacijske investicije je Adriatic kabel. Drugi po veličini kabelski operator u Hrvatskoj trenutačno ima između 37.000 i 39.300 korisnika (različite metodologije mjerenja), a planira povećati svoju bazu na više od 40.000 pretplatnika. Tržišni potencijal Adriatic kabela je oko 85.000 pretplatnika. Toliko se, naime, na područjima gdje ovaj operater ima svoju infrastrukturu nalazi stanova i privatnih kuća. Okrupnjavanje vrlo pozitivno djeluje na Adriatic kabel. Tvrtka je lani ostvarila prihod od 12 milijuna kuna. Na temelju rezultata u prvih pola godine te širenja poslovanja, ovu godinu planira zaključiti s prihodom od 20 milijuna kuna, dok tijekom 2007. očekuje prihod od najmanje 30 milijuna kuna. Ovako optimistične prognoze temelje se na tome što je Adriatic kabel preuzeo niz manjih kabelskih operatora, uglavnom onih u kojima CCP ima svoj udjel. U srpnju je tako preuzeo KabelNet i Centar mrežu Adriatic. Kabel Net je najveći kabelski operater u Splitu te jedan od tehnički najnaprednijih u Hrvatskoj. Tvrtka je imala oko 10.000 korisnika spojenih na najsuvremeniju kabelsku infrastrukturu koja podržava usluge kao što su triple-play, video na zahtjev i e-poslovanje. No zasad nudi jedino TV i usluge kabelskog interneta. Centar mreža Adriatic pak jedan je od desetak manjih kabelskih operatera u Zagrebu, a djeluje na području naselja Savica i Sigečica. Tvrtka je imala oko 2.000 pretplatnika kabelske televizije. U sličnoj se situaciji kao fond CCP nalaze fondovi SEAF, SEEF i DEG. Njihova najveća investicija je Digital City Media (DCM), najveći kabelski operator u Hrvatskoj. DCM ima 55.000 pretplatnika. Tvrtku je početkom 1990-ih osnovala tvrtka Elektromodul koja je nedavno izašla iz vlasničke strukture. U lipnju 2001. u DCM ulazi fond SEAF, a nekoliko mjeseci kasnije SEAF i SEEF ulažu u tu tvrtku 6 milijuna dolara. Najveći kabelski operator imao je više sreće s kontinuitetom ulaganja od Globalneta i Adriatic kabela. Tako je dvije godine nakon inicijalnih ulaganja, u DCM svoj novac uložio strateški partner, fond Deutsche Investitions und Entwicklungsgesellschaft (DEG). Taj je fond injektirao 2 milijuna dolara i postao vlasnik 13% tvrtke. Danas SEEF u DCM-u drži većinski udio od 68,9%, SEAF (GF, Croatia) 22,0%, a DEG preostalih 9,1%.

DCM rano u okrupnjavanje
Osim redovitog priljeva sredstava, DCM je vrlo rano krenuo u okrupnjavanje. U rujnu 2003. preuzeo je zadarskog kabelskog operatora Digitel, godinu dana kasnije splitskog kabelskog operatora Dekoder, te prije mjesec dana dva zagrebačka kabelska operatora Antenu J. D. i Automat. Ovo posljednje preuzimanje ujedno je najveće dosad. Njime je DCM dobio 9.000 pretplatnika kabelske televizije čime si je povećao pretplatničku bazu za 20%. Tvrtka Automat imala je 4.000 pretplatnika na području pet zagrebačkih naselja, a Antena J. D. 5.000 pretplatnika na području njih tri. Iako su fondovi SEEF, SEAF i CCP već ušli u razdoblje označeno kao vrijeme za izlazak iz svojih investicija, nije potpuno sigurno hoće li taj posao uspjeti odraditi tako skoro. Naime, liberalizacija fiksnog TK tržišta unijela je velike promjene na tržište. Tako su poziciju DCM-a i Adriatic kabela u cijelom spektru njihovih usluga ove godine napali Vodatel i T-Com. Oba telekoma ponudila su telefon, širokopojasni internet i digitalnu televiziju, odnosno sve što čini triple-play ponudu. Iako je Vodatelova triple-play ponuda tehnički naprednija, za tržišnu poziciju kabelskih operatora veću prijetnju predstavlja T-Com. Naime, Vodatelov triple-play dostupan je na području Zagreba i okolice, a T-Comova nova usluga digitalne televizije dostupna je u gotovo svim većim gradovima Hrvatske. To dodatno naglašava podatak da je T-Com u samo mjesec dana privukao 3.000 pretplatnika svoje digitalne televizije. U DCM-u kažu da su znali za T-Comove planove te da su se posljednjih godinu dana intenzivno pripremali za triple-play utakmicu s fiksnim telekomima. Naime, ključ uspjeha u utrci za triple-play pretplatnike je brz i kvalitetan pristup što većem broju potencijalnih korisnika te kvalitetna ponuda TV programa. Upravo zato dva najveća kabelska operatora najavljuju uslugu digitalne televizije, ponudu kabelskog interneta koji je konkurentniji od ADSL-a i proširenje ponude telefonskih usluga. U kabelskim operatorima smatraju da će najznačajnije vlasničke promjene u idućem razdoblju biti vezane za spajanja i preuzimanja. Naime, fondovi još uvijek traže dobru izlaznu strategiju. U tome im odmaže jačanjem konkurencije zbog liberalizacije, ali taj im proces istodobno i pomaže jer smanjuje operativne troškove kabelskih operatora i pomaže im u promociji njihovih usluga. Međutim, za razliku od Iskona koji se barem pripremao za burzu, čini se da vlasnici kabelskih operatora ipak čekaju dobru ponudu nekog od postojećih ili čak novih igrača koji bi se mogli pojaviti na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu.

Globalnet
Većinski vlasnici su fond CCP i EBRD.

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

Iskon
Vlasnik 100 % udjela je T-HT, a prije toga 25 % Adriatic Net Investors, 40 % Proficio i 35 & mali dioničari

Broj korisnika davatelja internetskih usluga
Globalnet 20.000
Iskon 118.000

Quaestus Private Equity Kapital (Quaestus)

Riječ je o prvom otvorenom investicijskom fondu rizičnog kapitala s privatnom ponudom koji je registriran prema novom Zakonu o investicijskim fondovima. Odobrenje za rad dobio je u lipnju ove godine. Fondom upravlja društvo Quaestus koje ravnopravno vode Tomislav Matić, Željko Lukač i Borislav Škegro, bivši potpredsjednik Vlade i ministar financija. U fond je uložilo devet ulagača: Privredna banka Zagreb, Nexe grupa, Croatia osiguranje, MSAN grupa, FIMA Holding, Institut građevinarstva Hrvatske, Dalekovod, Jamnica i Konstruktor inženjering. Quaestus raspolaže s 35 milijuna eura investicijskog kapitala. Do sada je u četiri investicije uložio približno 11,67 milijuna eura, odnosno 2,92 milijuna eura po investiciji. Fond očekuje prinos od oko 20% godišnje.

Fond Croatia Capital Partnership (CCP)

CCP je jedan od prvih i najaktivnijih private equity fondova u Hrvatskoj. Fondom upravlja društvo Copernicus Adriatic. Osnivači i glavni dioničari CCP-a su Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD), Zagrebačka banka, banke Cassamarca Treviso i Erste Bank Wien, te International Finance Corporation (IFC) i Advent International. Copernicus Adriatic do sada je investirao u 9 tvrtki u Hrvatskoj i dvije u Srbiji. Fond CCP raspolaže s 30 milijuna dolara, a do sada je investirao sav raspoloživi investicijski kapital. U telekomunikacijskom sektoru fond je uložio 7,4 milijuna dolara u CATV, Adriatic kabel, IVB i KabelNet uz očekivani prinos od 25%. CCP je, također, većinski vlasnik Globalnet grupe.

Small Enterprise Assistance Fund (SEAF)

SEAF-Croatia jedan je od najaktivnijih ulagača u malo i srednje poduzetništvo. Fondom upravlja društvo SEAF Hrvatska, a osnovao ga je 1997. međunarodni fond punog imena Small Enterprise Assistance Fund. Djelomično se financira od američke agencije USAID, te putem SEAF fonda sa sjedištem u Washingtonu, koji upravlja ili je vlasnik 13 sličnih fondova diljem svijeta. Iako se i ovim fondom upravlja na profitnoj osnovi, SEAF se obvezuje da će profit ostati u Hrvatskoj za daljnja ulaganja. Ovaj fond osigurava ne samo kapital, nego i potporu u obliku pomoći u poslovnom planiranju, tehničkog savjetovanja u sferi marketinga, proizvodnje i računovodstva i u obliku pomoći pri pronalaženju dodatnih izvora financiranja. SEAF Hrvatska raspolaže s 8,2 milijuna dolara, od čega je 8,0 milijuna dolara uloženo u 21 investiciju.

Southeast Europe Equity Fund (SEEF)

SEEF je privatni investicijski fond s kapitalom od 150 milijuna dolara koji sponzoriraju podružnice Soros Private Funds Managementa LLC i agencija američke vlade Overseas Private Investment Corporation (OPIC). Naime, agencija američke vlade ovom je fondu dodijelila projekt financiranja tvrtki u našoj regiji i dala zajam od 100 milijuna dolara. SEEF radi equity i venture capital investicije u privatne kompanije u Hrvatskoj, Albaniji, Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori, Rumunjskoj, Sloveniji i Turskoj. Fond SEEF ulaže na rok od tri do pet godina te prodaje stasale projekte strateškim i financijskim kupcima ili ih prodaje na burzi. Fond se često spominje i pod imenom Soros Investment Kapital.