U Hrvatskoj postoji gradovi i regije koje su vrlo dobro digitalizirani, ali postoje i krajevi gdje je digitalizacija na vrlo niskom nivou.

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je dobila priliku koristiti resurse triju fondova za izgradnju otvorenih mreža kojim bi se ta situacija mogli znatno poboljšati. Stanislav Magić, direktor ludbreške tvrtke Infrastruktura koja se bavi projektiranjem, izgradnjom, upravljanjem i najmom telekomunikacijske strukture, ističe brojne prednosti otvorenih mreža, ali upozorava da treba učiniti sve kako bi građani imali što veću dobrobit od njih. 

Trojno vlasništvo
"Kod otvorenih mreža svi operatori imaju iste uvjete pružanja usluga. Pošto su vlasnici dijelom i građani, i njima se vraća dio naknade. Međutim, krajnji cilj ne bio smio biti mogućnost isporuke brzine od 100 megabita u sekundi, već mogućnost da svi, bez obzira na materijalne mogućnosti, imaju pristup toj brzini", smatra Magić koji već godinama zagovara osnivanje inteligentnih zajednica. One su u svijetu uglavnom javno-privatna partnerstva i vrlo često dolazi do situacija da privatni partneri, unatoč tome što su manjinski vlasnici, imaju veću korist.

"Zbog toga sam osmislio jedan sasvim drugačiji model u kojem bi većinski vlasnici bili članovi zajednice, a ne lokalna uprava i operater.  Oni bi tek bili manjinski vlasnici i subvencionirali bi svoje građane čime bi se stvorio puno pravedniji odnos nego što je bio dosad u javno-privatnim partnerstvima. Građani bi držali sudbinu u svojim rukama – mogli bi regulirati cijenu usluga i spriječiti odljev sredstava iz zajednice, a dio benefita bi im se uvijek vraćao. To vlasništvo ne bi bilo dioničarskog tipa, nego povezano s česticom gdje je napravljen priključak, tako da vlasnik prodajom te čestice gubi pravo na nju, a dobiva ga novi vlasnik. Na taj bi se način spriječila prodaja te čestica koja time dodatno dobiva na vrijednosti. To je situacija u kojoj svi dobivaju", kazao je Magić koju je svoju ideju humane inteligentne mreže počeo razvijati u šest općina sjeverozapadne Hrvatske, točnije u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.

Prije nekoliko dana u općini Goričan u mrežu su spojeni i prvi korisnici, a do kraja mjeseca već bi trebalo biti aktivno 500 priključaka. "Svim građanima slabe platežne moći tvrtka Infrastruktura će donirati besplatni priključak, a naša sestrinska tvrtka Magic Net će darovati uslugu pristupa internetu. Tako će svi dobiti priliku pridružiti se otvorenoj mreži i ostvarivati brzine od 50/10 Mbit/s  i 100/20 Mbit/s, a oni zahtjevniji moći će dobiti i brzine preko do 500 Mbit/s. Inače, ova naša mreža u svim svojim točkama podržava brzine do 1 Gbit/s, te sa sigurnošću mogu reći da je momentalno najbrža mreža u Hrvatskoj", ističe Magić koji kaže da vlasništvo u trojnom obliku još nije zaživjelo, ali se nada da će to biti riješeno u hodu.

"Tvrtka Infrastruktura momentalno gradi mrežu, na svoju inicijativu, znači infrastruktura je tu, a kroz nekoliko mjeseci ćemo riješiti i pitanja suvlasništva, čime bi u potpunosti zaživjela ideja humane inteligentne zajednice. Time ćemo svim njezinim članovima minimalizirali troškove telekomunikacijskih usluga, maksimizirali brzine pristupa internetu i zapravo uklonili sve barijere u tom pogledu. A sve to ima još veću težinu uzmemo li u obzir da se radi o krajevima koji su do sada imali niske brzine do 15 M/bit/s", kaže Magić i ističe kako njegova tvrtka ima najbolji softver za projektiranje takvih mreža koji joj  garantira desetak puta bržu realizaciju od drugih sličnih tvrtki. Svima zainteresiranima nude besplatne informacije o projektima, a drže se načela da što više sredstava ostane u zajednici. 

Sve ostaje u zajednici
"Tako Infrastruktura koristi do 75 posto hrvatskih materijala, jedino optički kablove uvozi. Želimo da dijelove za mrežu, izgradnju i njeno održavanje rade lokalni ljudi tako da što više novaca ostane u njihovoj zajednici – to je zapravo njezin najbolji obrambeni mehanizam", smatra direktor Infrastrukture, tvrtke koja je projektirala i izgradila prvi optički prsten oko Varaždina 2000. godine kada optiku nije imao nitko osim HT-a. "U Hrvatskoj se većina toga može vrlo kvalitetno odraditi. Nadam se da će otvorene mreže pridonijeti rušenju barijera unutar zajednice, da će informacije teći nesmetano i da će svi ljudi biti jedinstveni. Tu će se onda pojaviti i novi servisi poput elektroničkog glasovanja i učenja na daljinu i još mnogo toga što će unaprijediti demokraciju i život unutar zajednice", zaključuje Magić. 

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’