Isplate poticaja zemljište koje je vlasnik prijavio kao obradivo, a u stvarnosti je motokros staza, isplate poticaja za trajne pašnjake koje su zarasle u šikare ili zaobilaženje pravila o javnoj nabavi…

Ne, nisu to hrvatski primjeri zamračivanja proračunskog novca već njihovi europski pandani pobrojani u izvješću Europskog revizorskog suda koji je utvrdio da je Unija nenamjenski potrošila 6,3 milijarde eura prošle godine. Koliko se od toga odnosi na Hrvatsku nije poznato jer izvješće ne precizira detalje prema pojedinim državama članicama.

Europski revizorski sud, kolokvijalno poznat i kao Unijin financijski pas čuvar, upozorio je da nenamjensko trošenje i dalje značajno probija prihvatljive granice, ali i pozvao je Bruxelles da se budžet koji puni 28 članica fleksibilizira da bude osjetljiviji na šokove poput migrantske krize.  Za to je potreban "potpuno novi pristup" načinu na koji EU troši svoj novac kako bi članice mogle lakše koristiti nepotrošena sredstva za izvanredne situacije. 

Šarolika lepeza
Šarolika je lepeza primjera kreativnog trošenja, od slabo korištenih aerodroma od koji je polovica zaslužila europski novac, do poticaja za poljoprivredno zemljište koje je zapravo motokros staza, navodi se u izvješću.  "Pozivamo na potpuno novi pristup, ne možemo si dozvoliti da nastavimo po starom", rekao je čelnik Europskog revizorskog suda Vitor Caldeira. 

Problem izbjegličke krize
Istaknuo je da izvješće dolazi u posebno teškom razdoblju kad je EU pred izazovima borbe za stvaranje novih radnih mjesta i rasta te suočavanja s najvećom migrantskom krizom od II. svjetskog rata. Zato se budžet mora bolje uskladiti s strateškim prioritetima Unije u dugom roku kako bi bolje mogla odgovoriti na krizu. Revizorsko pročešljavanje budžeta došlo je do zaključka je stopa pogreške u trošenju 142,5 milijarde eura blago pala s 4,5 posto u 2013. na 4,4 posto prošle godine, no i dalje je značajno iznad prihvatljivog plafona od 2,2 posto.

Revizori smatraju da pravila europskog budžetiranja i sedmogodišnja financijska perspektiva do 2020. ne omogućuju brzu reakciju na izvanredne situacije kao što je migrantska kriza i priljev izbjeglica iz Sirije i drugih zemalja pogođenih ratom. "Rješavanje pitanja migranata imalo bi više koristi da se sredstva namijenjena za druga područja iskoriste na neki fleksibilniji način", smatra Caldeira. Revizija trošenja provjerava da li su sredstva potrošena prema EU pravilima, ali ne mjeri "prijevare, neefikasnost ili uzaludno trošenje", a svaku sumnju na prijevaru prijavljuje uredu za borbu protiv prijevara (OLAF).