EN DE

Spušteni kunski prinosi

Autor: Poslovni.hr
16. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —

Kamatne stope i kunski prinosi tijekom početka 2006. godine već su znatno spušteni u odnosu na razine s kraja prošle godine.
Veliki interes za kunske obveznice i trezorske zapise iskazan od strane institucionalnih investitora, te u okružju značajne likvidnosti bankarskog sustava donijeli su porast cijena ovih vrijednosnica, odnosno pad njihovih prinosa.
Financijski je sustav u 2006. godini ušao s velikom likvidnošću koja je krajem 2005. pojačana deviznom intervencijom središnje banke na domaćem tržištu i plasmanom od 1,2 milijarde kuna, a u novom razdoblju izdvajanja i održavanja obvezne pričuve sustav je ušao sa smanjenom stopom obvezne pričuve i oslobođenim dijelom kunskih sredstava banaka.
Visoka likvidnost održavala se niskim kamatnim stopama na novčanom tržištu (prekonoćne su pozajmice plasirane uz kamatne stope ispod razine od 1 posto) i opadajućom potrebom banaka za sredstvima na obratnim repo-aukcijama HNB.
Na posljednjoj je aukciji plasirana “samo” oko jedna milijarda kuna.
HNB je zadržao svoju graničnu kamatnu stopu na razini od 3,5 posto usprkos ponudama za nižom kamatnom stopom.
(RBA analize)

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kamatne stope i kunski prinosi tijekom početka 2006. godine već su znatno spušteni u odnosu na razine s kraja prošle godine.
Veliki interes za kunske obveznice i trezorske zapise iskazan od strane institucionalnih investitora, te u okružju značajne likvidnosti bankarskog sustava donijeli su porast cijena ovih vrijednosnica, odnosno pad njihovih prinosa.
Financijski je sustav u 2006. godini ušao s velikom likvidnošću koja je krajem 2005. pojačana deviznom intervencijom središnje banke na domaćem tržištu i plasmanom od 1,2 milijarde kuna, a u novom razdoblju izdvajanja i održavanja obvezne pričuve sustav je ušao sa smanjenom stopom obvezne pričuve i oslobođenim dijelom kunskih sredstava banaka.
Visoka likvidnost održavala se niskim kamatnim stopama na novčanom tržištu (prekonoćne su pozajmice plasirane uz kamatne stope ispod razine od 1 posto) i opadajućom potrebom banaka za sredstvima na obratnim repo-aukcijama HNB.
Na posljednjoj je aukciji plasirana “samo” oko jedna milijarda kuna.
HNB je zadržao svoju graničnu kamatnu stopu na razini od 3,5 posto usprkos ponudama za nižom kamatnom stopom.
(RBA analize)

Autor: Poslovni.hr
16. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close