Kada je riječ o propisima o sprječavanju sukoba interesa, borbi protiv korupcije i stvaranju akcijskog plana za tu borbu te transparentnog okvira za financiranje rada političkih stranaka i izbornih kampanja, nezaobilazan je Josip Kregar, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu. Među utemeljiteljima je udruge Transparency International Hrvatske, autor je više knjiga s tog područja, a za Poslovni dnevnik objašnjava zašto Vladi daje nižu ocjenu od trojke u pogledu borbe protiv korupcije. “Reforme javne uprave zapravo su odgođene, reforme sudstva usporene u odnosu na strategiju, a mislim i da je točna ocjena Europske komisije o pogrešnoj poruci koju vlast šalje građanima, o opasnosti i značenju korupcije.” Tako kaže Kregar dok objašnjava hoće li se 2007. godine Hrvatska naći pred ključnim pitanjem kako da uspješnost ekonomskih reformi i tempo integriranja odredi područje (ne)efikasnog suzbijanja korupcije te reforme pravosuđa.

Skandali i afere
“Korupcija nije nastala sama po sebi radi ljudske pohlepe i nekulture. Njeni uzroci su dublji i leže u neučinkovitom političkom i upravnom sistemu, slaboj javnoj vlasti i neučinkovitom progonu. Što se tiče prvoga, ne naslućuju se ozbiljnije političke reforme. Čak i oni zakoni – na primjer o financiranju političkih stranaka – predloženi su kao mlake mjere koje ne odgovaraju niti razini problema niti europskim standardima. Politička odgovornost i etika u obnašanju javnih funkcija veliki su problem, no nema ni naznaka poboljšanja ni političke odgovornosti, ali zato na pretek ima skandala i medijskih afera koje u pitanje dovode povjerenje ljudi u institucije. To neće promijeniti ni činjenica da se nalazimo u izbornoj godini kada više vrijede riječi od djela i stvarnost se prikazuje u uljepšanom tonu kada se govori o uspjesima ili, suprotno, u gruboj i uvredljivoj retorici kada se govori o drugima”, objašnjava prof. Kregar. Pritom očekuje, kako kaže, ne radi napora vlasti, već usprkos svim pogreškama, poboljšanje situacije u odnosu na ekonomski rast i smanjenje važnosti korupcije u tome. “Ni sada nije Hrvatska bila tako loše ocijenjena od ekonomskih eksperata, da navedemo BEEPS ili Svjetsku banku, ali dvije okolnosti ostaju otvorene i u sljedećem razdoblju. Naime, poduzetnici i drugi privrednici shvatili su da korupcija smeta prvenstveno njima, te drugo, postoji veliki nesklad između ocjene građana o raširenosti korupcije i njenom značaju, i službene političke retorike o istom. Poduzetnici će tražiti – i trebaju – povlačenje politike iz gospodarstva kroz pitanja nadzornih odbora i javne nabave, a to neće prestati dok im se ne udovolji. Građani će 2007. godine biti birači, a to problem korupcije ubacuje u ring političkih obračuna. Prešutni sporazum stranaka da se ne koriste sva sredstva i da se izbjegnu neke mjere prevencije konflikta interesa kroz financiranje kampanja u izbornoj godini neće funkcionirati”, tvrdi Kregar.

Vladi ni trojka
Iako ne očekuje bitna poboljšanja, Kregar uviđa rastući objektivni interes da se korupcija suzbije. Tako u pogledu velikih očekivanja Europske komisije, koja ističe kako 2007. godine Hrvatska treba demonstrirati konkretne rezultate u pogledu otkrivanja korupcije na najvišoj razini, Kregar zaključuje: “Zapravo se Europi ne žuri koliko nama, a ipak EU očekuje konkretna poboljšanja.”
“Nažalost, nevladin sektor nije dovoljno razvijen i korišten. Samo za usporedbu, i brojem i veličinom, udruge koje se bave ljudskim pravima daleko su značajniji akteri. U civilnom sektoru nedostaju nove ideje, a ponavljanje i recikliranje starih neće dati dobre rezultate. Pohvalno je da je civilni sektor priznat od državnih tijela, podržan u javnosti i medijima, no aktivistička i stručna razina još je niska. U ocjenama – a pedagoški je opravdano boljom ocjenom potaknuti na više angažmana – Vladi manje od trojke, a nevladinom sektoru više od toga”, zaključuje Kregar.

Nema popusta za političku elitu“
Progress Report napisan je neuobičajeno oštrim riječima. Da ga čitaju naši građani i da su bolje o tome obaviješteni, vjerujem da bi i podrška Europskoj uniji bila veća. EU očekuje konkretna poboljšanja. Međutim, treba istaknuti da su rječnik i oštrina koja se koristi različiti. O USKOK-u ne pišu hvalospjeve, ali se registriraju njegovi uspjesi i priznaju objektivne teškoće. Suprotno tome, popusta nema prema političkoj eliti. Očito, više će se cijeniti iskrenost i dobra volja, a manje muljanje i relativiziranje problema”, kaže dr. Kregar.