Javni dug Hrvatske na kraju lipnja bio je na 283 milijarde kuna, što prema Hrvatskoj narodnoj banci predstavlja 86,2 posto BDP-a, a prema Eurostatovu izvješću objavljenom u petak 85,7 posto. U odnosu na 288,5 mlrd. duga potkraj prvoga kvartala u drugome je, dakle, zabilježen pad. I u većini ostalih, tj. u 18 od 28 članica EU razina je državnog duga u drugom tromjesečju pala, s tim da su veće smanjenje omjera duga i BDP-a od Hrvatske imale samo Nizozemska i Irska. Nažalost, u našem slučaju to je bio samo mali predah.

Već u prvoj polovici srpnja država se kroz obveznice i kreditni aranžman s bankama zadužila za gotovo 10 milijardi kuna, od čega za refinanciranje postojećih dugova malo više od polovice, a ostatak je bio novi dug, prirast.

Osim toga, Nizozemska i Irska i na godišnjoj su razini smanjile javni dug (kao i 14 drugih članica), a Hrvatska je svoj od sredine prošle do sredine ove godine povećala, i to za 15,1 milijardu kuna ili 4 posto BDP-a. Veći godišnji porast duga bilježe samo Bugarska i Austrija. Bugarska je time stigla tek do 28,3 posto BDP-a, dok se austrijski omjer izjednačio s hrvatskim. No, s obzirom na stupanj razvijenosti, potencijale rasta i trošak servisiranja, hrvatska je putanja duga neodrživa, što se za austrijsku ne može reći.

Prema procjenama Europske komisije, Hrvatskoj će troškovi kamata ove godine biti 3,7 posto BDP-a. To je više od bilo koje zemlje iz posljednja dva vala proširenja s kojima se obično uspoređujemo, ali i od većine tzv. starih članica s višim razinama duga, ali jeftinijeg. Konkretno, veći teret izdataka za kamate u Uniji se 2015. očekuje samo u Portugalu (4,9% BDP-a), Italiji (4,3%) i Grčkoj (4,2%), zemljama čiji dug premašuje njihov BDP za četvrtinu (Portugal), odnosno za čak 80 posto (Grčka).

Konačno, o putanji javnog duga dovoljno je reći da se i ove godine očekuje deficit opće države od oko 16 milijardi, što uz izostanak većih privatizacijskih prihoda javni dug vodi prema 90% BDP-a.