Jačanje uloge i udjela privatnog zdravstva i zdravstvenog osiguranja u hrvatski zdravstveni sustav donijelo bi više novca, smanjilo liste čekanja i zadržalo medicinske kadrove koji sve češće odlaze na rad u zemlje EU. Pritom na privatni sektor ne treba gledati kao na konkurenciju, već kao jednu od poluga za jačanje kvalitete liječenja, osobito kad se u obzir uzmu nova dostignuća liječenja i sve veći troškovi zdravstva, složili su se sudionici Kongresa "Budućnost zdravstvene industrije" koji se održala u utorak u organizaciji Poslovnog dnevnika u Maloj dvorani Lisinski.

Iako još treba donijeti zakonska rješenja koja će reformirati zdravstvenu zaštitu i osiguranje, zdravstvena reforma koju je 2013. započela Vlada uključuje i jačanje privatnog sektora, ali i uvođenje održivosti sustava, što se očekuje zahvaljujući izlasku Hrvatskog zdravstvenog osiguranja iz državne riznice početkom ove godine, potvrdio je ministar zdravlja Siniša Varga. "Kroz model novog ugovaranja primarne zdravstvene zaštite i bolnica te izlaskom iz Riznice povećali smo kvalitetu, smanjili pritisak na bolnice i liste čekanja. Europska komisija i Svjetska banka pomno prate naše rezultate i reformske mjere i zadovoljni su. Zahvaljujući dobroj pripremi projekata, očekujemo da ćemo iz fondova EU povući oko 300 mil. kuna za opremu, izgradnju novih bolnica i jačanje statusa liječnika. Njihov rad stimuliramo i kroz programe, od Programa plus, Dana otvorenih vrata, Hitne helikopterske pomoći… Radimo i na povoljnim stambenim kreditima za liječnike i medicinske sestre, čiji će se rad dodatno vrednovati kroz novi sustav stimulacija. Sustav će biti samoodrživ do kraja 2017., a da pritom ne povećamo participacije", istaknuo je Varga koji vjeruje da se reformskim mjerama može produžiti očekivano trajanje života sa 75 na 80 godina.  

Dragan Primorac, predsjednik upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina, renomirani hrvatski liječnik i znanstvenik te svjetski genetičar i forenzičar istaknuo je veliku ulogu regenerativne medicine koja je jedan do najvećih izazova suvremene medicine.  "Regenerativna medicina, od ortopedije i medicine boli do farmakogenetike značajno će izmijeniti način liječenja, ali i strukturu troškova liječenja. Možemo li zamisliti što će za budžete značiti samo mogućnost da izliječimo dijabetes i mišićno skeletne bolesti, a za pacijente mogućnost proizvodnje tkiva ili regeneracije vitalnih organa. Niz proizvoda već je na tržištu i daje rezultate. Pametni lijekovi zauvijek će promijeniti medicinu kakvu poznajemo", istaknuo je Primorac.

Primjere suživota privatnog i javnog zdravstva u Njemačkoj i Austriji iznijeli su Ulf Fink, bivši senator za zdravstvo i socijalnu skrb Njemačke te Michael Inthaler, član Uprave Merkur osiguranja. U obje države privatni i javni sektor usko surađuju, privatni sektor donosi više novca javnom, a u potpunosti su otklonjene bojazni da će privatnici raditi samo zbog profita. "U Njemačkoj je 65% bolnica privatno, iako je 86% ljudi na državnom obveznom osiguranju, a država donosi mrežu bolnica. Revizija je pokazala da privatne bolnice rade čak bolje od javnih i da su transparentnije", kazao je Fink ocijenivši hrvatski sustav zdravstva iznimno kvalitetnim s obzirom na količinu novca kojim raspolaže. U Austriji 36% ljudi ima privatno osnovno zdravstveno osiguranje iz kojeg se pokriva čak 40% troškova bolničkog liječenja, a Inthaler ističe da privatno osiguranje nije privilegij bogatih, a privatni sustav nije protivnik javnog.