Konverzija kredita iz "švicaraca" u eure posljednjih dana izaziva zanačajan rast prinosa na hrvatske euroobveznice, odnosno pada im cijena.

Tako se razlika (spread) između prinosa na hrvatsku euroobveznicu koja dospijeva 2025. i njemačkog Bunda početkom tjedna raširila na rekordnih 380 bodova, a prinos je dosegnuo 4,26 posto. Hrvatski kamatni "spreadovi" proširili su se relativno više u odnosu na usporediva izdanja obveznica u regiji (30 prema prosječnih pet baznih bodova) u zadnjih mjesec dana što se otprilike poklapa sa procesom usvajanja izmjena Zakona potrošačkom kreditiranju u domeni konverzije kredita u "švicarcima" u eurske, naglašava glavni ekonomist Hypo banke Hrvoje Stojić.

"Isto tako, postoji objektivna bojazan da bi neizravni efekti konverzije kredita u  franku na ekonomiju mogli rezultirati pritiscima na daljnje pogoršanje fiskalne pozicije zemlje u kratkom  te srednjem roku, odnosno kreditni rejting zemlje, pri čemu posljednje spomenuto širenje spreada imlicira otprilike jedan stupanj niži rejting", ocjenjuje Stojić. U slučaju snižavanja rejtinga sa sadašnjeg Ba1 po Moody'su, našli bi se na razini s Portugalom. Od susjednih zemalja imali bi za dva stupnja bolji rejting od Srbije te za jedan lošiji od Slovenije, navodi iCapital.

Nakon reakcije vidljive u proteklih nekoliko tjedana, Stojić očekuje stabilizaciju spreada na trenutnim, relativno višim razinama. "Isto tako, valja uzeti u obzir širu sliku, odnosno očekivano dodatno monetarno otpuštanje od strane ECB-a do kraja godine, što će dodatno smanjiti prinose zemalja jezgre eurozone, no hrvatski spreadovi bi zbog spomenutih rizika mogli ostati povišeni, odnosno u konačnici se proširiti", smatra Stojić. Prema podacima Raiffeisen banke, u srijedu su prinosi na hrvatske obveznice zabilježili i drugi uzastopni dnevni pad.