Propala Dina Petrokemija iz Grupe Dioki bivšeg vlasnika Roberta Ježića, čije je rješavanje dočekalo Vladu Zorana Milanovića i nakon predstečajnog debakla, slučaj je koji obilježava i sam kraj njezina mandata, i to brzim zaključenjem stečaja.

Tek nešto više od dva mjeseca traje Dinin stečaj, a već mu se nazire kraj. Nakon prve stečajne "inventure" za tvrtku koja je slovila kao važna stečajna masa za matični Dioki, također u stečaju, Dina se pokazuje bezvrijedna za sve osim za razlučne vjerovnike. Stečajna upraviteljica Marija Ružić mogla je nakon svega samo konstatirati da sredstava za namirenje vjerovnika u Dini – nema. Slijedom toga Trgovačkom sudu u Rijeci podnijela je ovih dana izvješće i pozivajući se na članak 204. stečajnog zakona prijavila je nedostatnost stečajne mase. S prijavom će upraviteljica službeno upoznati i stečajne vjerovnike Dine, i to preko Narodnih novina, pozivajući ih da u roku osam dana od objave dostave Sudu mišljenje o tome.

U konačnici to znači da se otvara put brzoj obustavi Dinina stečaja. Ključno je da je imovina Dine procijenjena na 462,7 milijuna kuna, od čega na nekretninama u vrijednosti od 458 milijuna postoje hipoteke, dok zalihe i kratkotrajna potraživanja iznose samo oko 4,5 milijuna kuna i upitno je za koji iznos će se moći unovčiti. S druge strane razlučni vjerovnici polažu pravo na odvojeno namirenje, a potražuju za trećinu više od vrijednosti zaloga – 670 milijuna kuna. Zapreka su i tzv. ostale obveze stečajne mase koje treba pokriti, a iznose 24 milijuna kuna. Zbog nedostatnosti stečajne mase nemoguće ih je financirati, pa je logičan razvoj brzo zaključenje stečaja. Tim slijedom kratkih rukava ostat će, čini se, vjerovnici koji potražuju 1,5 milijardi kuna.

Toliki je iznos stečajna upraviteljica priznala iz prijavljenih 2,6 milijardi kuna tražbina kroz 510 vjerovničkih prijava. Početni iznos umanjen je za 1,1 milijardu kuna, koliko iznose zahtjevi za osiguranje plaćanja, te za 25 milijuna kuna osporenih i odbačenih prijava.  Apsurdnim se u okončanju ovog slučaja pokazuje i da će brzom Dininom stečaju "kumovati" upravo njezin proizvodni asortiman, koji se danas više ne može prodati, a predstavlja "tempiranu ekološku bombu" za lokalno stanovništvo. Najveći dio ostalih obveza stečajne mase odnosi se, naime, na sredstva koja su potrebna za zbrivanjanje opasnih tvari i kemikalija, kao i pokrivanje troška za već izvršene sanacije okoliša, ukupno 22 milijuna kuna.

Po otvaranju stečaja utvrđeno je da su u Dininom predstečaju u tri godine evidentirani golemi propusti i nezakonitosti, zbog kojih se na lokaciji tvrtke i dalje nalaze velike količine opasnih otpadnih tvari. Spominje se i optužnica, no bez navođenja pojedinosti, te se zbog veličine ekološkog problema zahtijeva hitno rješenje. Konkretnije, Sud je pozvao stečajne vjerovnike – RH, Fond za zaštitu okoliša, općinu Omišalj, te razlučnog vjerovnika Hypo banku, da predlože osobu za člana odbora vjerovnika, a svi su to učinili, izuzev Fonda. Obaviješteno je istodobno i Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci koje je svojim dopisom Fond podsjetilo na obvezu iz Zakon o održivom gospodarenju otpada, po kojem se za ovakvu situaciju predviđa da sanaciju mora provesti država. Kako stoje stvari, Fond je taj koji mora donijeti odluku o sanaciji Dine i osigurati sredstava, a na prijedlog Ministarstva zaštite okoliša.

Ono je, pak, nakon otvaranja stečaja u inspekcijskom nadzoru utvrdilo da po četiri njegova rješenja iz 2014. nije postupljeno. Vjerovnici, pak, još nisu donijeli odluku o konačnom zatvaranju svih postrojenja jer nije još održano izvještajno ročište – zakazano za sutra, a Dina nema sredstava, tvrdi i Sud u obraćanju za pomoć nizu institucija, uključujući i Ministarstvo financija. No, mogući razmjeri prijetećeg eko-incidenta u Dini tek su dio mozaika koji čini manjak imovine, uz pitanje što ubrzanje znači za projekt LNG terminala.  Naime, pored nekretnina koje nisu mogle biti u cijelosti procijenjene Dina ima i dvije koncesije na pomorskom dobru, na kojemu su izgrađena četiri objekta, a rješenjem Ministarstva prometa i infrastrukture iz 2010. dopušten je upis zaloga na teret koncesije u korist Hypo na ukupan iznos od 24 milijuna eura.

Hrvatske vode u stečaju su dostavile izlučne zahtjeve koji još nisu riješeni, s time da se na čestice koje su upisane kao pomorsko dobro i one u vlasništvu tvrtke Ćuf doo Dina ne može očitovati. Ćuf posjeduje više od 30 hektara atraktivnog zemljišta na kojem je predviđena gradnja LNG terminala, a u toj tvrtki Dina ima 18% vlasničkog udjela, koji je pod zalogom austrijske Hypo banke. Što se tiče zemljišta, ono je pod hipotekom i matice i zagrebačke Hypo banke, te hrvatske države zbog obveza Dine. Tvrtka je duže vrijeme u blokadi, a za gradnju terminala Ministarstvo graditeljstva već je izdalo lokacijsku dozvolu u srpnju tvrtki LNG Hrvatska.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo