Ako žele dobru i brzu zaradu, Dalmatinci bi umjesto maslina i loze trebali saditi paulovniju – stablo podrijetlom iz Kine. Neobrađena dalmatinska kraška polja idealna su za ovo, kako ga često nazivaju, “drvo budućnosti“. Paulovnija može rasti i u kamenjaru, zapravo na svim podlogama osim u močvari, jer ne podnosi vodu.

Riječ je o brzorastućem drvu za još bržu zaradu, koje je za sječu i eksploataciju spremno svakih osam godina. Na svijetu nema niti jedne biljne vrste koja multiplicira tako veliku dobit, jer današnja cijena drva paulovnije na svjetskim burzama iznosi oko tisuću američkih dolara za kubični metar. Tako jedno stablo, koje zahtijeva dvadesetak kuna početnih ulaganja, nakon pet do osam godina vlasniku donosi čak 400 puta veću dobit. Jedno stablo paulovnije može dati kubik drva odnosno drvne građe.

Na tisuću metara kvadratnih prostora može se zasaditi šezdesetak sadnica. Početno ulaganje za ovu površinu je oko 1200 kuna uzimajući u obzir da je cijena sadnice 20 kuna. Sadašnja cijena drva na svjetskim burzama iznosi oko 1100 američkih dolara za metar kubični, što znači da bi zarada nakon osam godina bila oko 66 tisuća dolara, odnosno oko 449 tisuća kuna!

Paulovnija ima visoku energetsku vrijednost te se koristi za izradu peleta i bioetanola, a također svoju primjenu pronalazi u industriji i obrtništvu gdje se koristi za izradu montažnih kuća, građe, stolarije, parketa, namještaja kao i drugih predmeta od drva.

Paulovnija zaslužuje naziv “drvo feniks” jer nakon sječe iz panja potjera nova mladica, koja se iznova može eksploatirati te se bez sumnje može kazati da se radi o najisplativijem stablu na zemaljskoj kugli.

– Vrijedi napomenuti da se paulovnija može iskoristiti i u poljoprivrednom sektoru kao stočna hrana te kao sirovina za proizvodnju kvalitetnog humusa, a i u farmaceutskoj te prehrambenoj industriji. Upravo zbog svoje mnogostruke iskoristivosti, nema sumnje da će potražnja za tim drvom biti velika i u budućnosti – ističe Vedran Huđek iz tvrtke “HR paulovnija” iz okolice Varaždina.

Uzgoj paulovnije na području Dalmacije još uvijek je u povojima te postoji nekoliko testnih polja na kojima se razmatra uzgoj pod mogućim utjecajem bure i soli. Kako bi se smanjila šteta nastala utjecajem jakih vjetrova, potrebno je uz mlade sadnice staviti potporanj da je vjetar ne bi polomio. Kasnijim rastom i brzim napredovanjem vjerojatnost od mogućih šteta zbog udara vjetra sve je manja, piše Slobodna Dalmacija.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz