U drugim industrijama to i ne mora biti pravilo no, razgovor s poduzetnicima u informatici u pravilu se pretvorio u pričanje o oporavku gospodarstva. Hrvatska softverska industrija u 2014. iskočila je na peto mjesto najbržerastućih domaćih izvoznih branši. Lani je prodaja hrvatskog softvera u inozemstvu porasla za 27 posto na 1,55 milijardi kuna, pokazuju podaci Astra poslovnog inženjeringa. Optimizam budi inova analiza agencije IDC Adriatics koja očekuje da će u četiri godine samo hrvatsko tržište IT usluga narasti za gotovo 100 milijuna eura.

Rast tržišta hardvera potiče nezaustavljiv rast potražnje za pametnim mobitelima koji su postali sinonim za IT tržište u Hrvatskoj, odnosno svih IT tvrtki koje prodaju svoje robe i usluge na ovom tržištu, i jedan od glavnih oslonaca domaće IT industrije, odnosno domaćih proizvođača hardvera, softvera i usluga. Gleda li se samo lokalno hrvatsko tržište za IT robe i usluge, njegova je ukupna vrijednost u prošloj godini iznosila 6,5 milijardi kuna. U IDC Adriaticsu navode da je nakon preokreta u 2013. godini, kad je domaće IT tržište izašlo iz recesije, u 2014. godini nastavljen stabilan rast. Hardversko tržište s udjelom od 53,4 posto u ukupnoj vrijednosti domaćeg IT tržišta tu je imalo presudnu važnost. Usto, na tom su se segmentu IT tržišta odvijala i najveća iznenađenja.

Karlo Pernek, analitičar IDC Adriaticsa za hardversko tržište kaže da je se prodaja pametnih mobitela, nakon nekoliko godina kontinuirana rasta, probila na vrh i postala najvažniji dio hardverskoga tržišta. Vrijednost prodanih pametnih mobitela lani je dosegnula 1,04 milijarde kuna i za 160 milijuna kuna je veća nego godinu prije. Karlo Pernek, analitičar IDC Adriaticsa za hardversko tržište, kaže da je riječ o fantastičnom porastu prodaje pametnih mobitela od 18 posto u odnosu na godinu prije. Drugo iznenađenje priredio je Microsoft, i to u drugoj polovici 2014. godine.

"Nakon što je Google u SAD-u oduzeo Microsoftu veliki komad tržišta u segmentu prijenosnika s ponudom Chromebookova, Microsoft u Hrvatskoj za to se iznimno kvalitetno pripremio i omogućio proizvođačima laptopa da ponude takozvane Windows with Bing laptope, koji su stajali oko 2000 kuna i preplavili tržište. Izazvali su veliku potražnju, što je u konačnici izazvalo ukupan rast PC tržišta u Hrvatskoj", kaže Pernek. Osim hardvera, rasla je prodaja i IT usluga te softvera na hrvatskom tržištu. Prodaja softvera lani je porasla 5,4 posto i premašila milijardu kuna u vrijednosti, dok je domaće tržište IT usluga naraslo za 1,8 posto u dolarima na 343 milijuna dolara ili 1,98 milijardi kuna u vrijednosti.

Rast u ovim segmentima IT tržišta potiče prelazak hrvatskih tvrtki na cloudu, odnosno tehnologije računarstva u oblacima, te na mobilne tehnologije, društvene mreže i ulaganja u IT sigurnost koja su nužno povezana s takvim trendovima. Sve to prati i rast na tržištu IT obrazovanja kako bi prelazak na nove tehnologije za kompanije bio što brži i bezbolniji, a učinci što bolji. U taj su segment stoga ušle kompanije poput Hrvatskog telekoma i Agrokorovog mStarta koji ulažu u rješenja za digitalnu transformaciju hrvatskih kompanija. Otprije su tu HT-ov Combis, M SAN-ov King ICT te državni APIS IT, zanimljiv jer državne poslove informatizacije u velikom broju outsourcea IT kompanijama. Svi oni očekuju da će se u iduće četiri godine hrvatsko tržište IT usluga povećati za gotovo 100 milijuna eura.

To znači da IDC Adriatics očekuje da će do 2019. godine tržište IT usluga prosječno rasti 6,5 posto godišnje na 470 milijuna dolara ili 2,71 milijardu kuna. Rast na domaćem tržištu prilika je za rast i hrvatskih proizvođača hardvera, softvera i usluga, odnosno domaće IT industrije. Lokalne tvrtke poput M SAN-a, Hangara 18 i HG Spota iskoristile su tu priliku za razvoju vlastitih brendova hardvera čime su zadržali najveći dio novostvorene vrijednosti u Hrvatskoj.  I dok se HG Spot ove godine povukao iz prodaje vlastitih pametnih mobitela i tableta, otvorio je novu nišu s prodajom vlastitih 3D printera. Hangar 18 obara rekorde u prodaji pametnih mobitela pod vlastitim brendom H18 i proširio se na pametne satove.

M SAN je otišao najdalje sa svojim brendom Vivax. Ne samo da ova hrvatska tvrtka već ima dvije vlastite tvornice u Kini te razvoj u Zagrebu već također širi svoju hardversku ponudu. Počelo je s Vivax tabletima, nastavilo s pametnim mobitelima, a sada se širi na Vivax 2u1 laptope te pametne kućanske uređaje. No, ono što je zajedničko M SAN-u, Hangaru 18 i valu brojnih domaćih softverskih proizvođača i IT uslužnih tvrtki je da svi za cilj imaju rast u izvozu. Samo hrvatski proizvođači softvera unazad dvije godine povećali su izvoz za 42% i otvorili više od 2000 novih radnih mjesta.

Izvoz softvera je  za petama industriji opskrbe električnom energijom, prerađivačkoj industriji, proizvodnji odjeće i proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, odnosno najvećih hrvatskim izvoznicima. Na slične zaključke upućuje i prva analiza utjecaja ICT sektora na gospodarstvo koje je napravila udruga HUP-ICT u suradnji s tvrtkom Bisnode. Prema toj analizi, koja IT definira šire od računalnog programiranja, izvoz ove industrije lani je skočio s 1,5 na 1,87 milijardi kuna. Hrvoje Balen, član uprave Algebre i jedan od voditelja HUP-ICT-a kaže da takav rast izdvaja ovu industriju od ostatka gospodarstva. "I ukupan izvoz u Hrvatskoj raste, ali ne po ovakvim stopama", kaže Balen. Sve to objašnjava zbog čega su poduzetnici u informatici optimističniji nego u drugim granama hrvatskog gospodarstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost