Suprotno očekivanjima da će aktualne zakondavne promjene javnog bilježništva regulirati i pitanje navodno previsoke javnobilježničke tarife, ako i dođe do korekcija cijena na niže kojom se nadoknađuje usluga javnih bilježnika, to se neće dogoditi u sklopu tog zakona. Eventualnim financijskim rezovima kojima bi se naknada uskladila s platežnom moći građana prethodit će analiza nagrada javnih bilježnika, a detaljnoj razradi postojećeg sustava nagrađivanja notara i implikacija na građane i poslovne subjekte sklono je i Ministarstvo pravosuđa, koje je ovlašteno davati suglasnost na javnobilježničku tarifu koju donosi Hrvatska javnobilježnička komora. Iako su zasad zaobiđeni takvi zahvati u sustav javnobilježničke tarife, pa ih ne treba očekivati prije 2008. godine, za kada se najavljuje i reforma odvjetničkih tarifa, u Konačnom prijedlogu Zakona o javnom bilježništvu, koji je Vlada usvojila, niz je rješenja što će olakšati funkcioniranje te službe da bude još postupnija stanakama. Preciznije se određuju kriteriji za utvrđivanje sjedišta javnih bilježnika kao i broja javnih bilježnika te posebno kada je u pitanju gospodarski razvitak određenog područja, a ta će se pitanja i dalje utvrđivati posebnim Pravilnikom. Posebno će se u obzir uzimati broj povjerenih poslova, primjerice koliki je broj ostavina koje vode javni bilježnici, kao i broj ovršnih predmeta.

Zbog osiguravanja veće dostupnosti javnih bilježnika građanima, prema Vladinom zakonskom prijedlogu, na jednog javnog bilježnika po novome bi dolazilo 15, a ne 20 tisuća stanovnika kao što je sadašnje rješenje. Razlog za promjenu broja stanovnika po notaru Vlada nalazi u činjenici što sadašnji raspored sjedišta javnobilježničkih mjesta ne odgovara potrebama građana, jer oni u pojednim manjim mjestima na temelju tako visoko postavljenog praga, mogu koristiti usluge samo jednog javnog bilježnika. U usporedbi sa zemljama EU, u Hrvatskoj na 4,6 milijuna stanovnika djeluje samo 259 javnih bilježnika što znači da na 18500 stanovnika dolazi jedan notar. U Njemačkoj radi 9.867 bilježnika, odnosno na 8381 stanovnika dolazi jedan notar, a vrlo slično je i u Francuskoj i Belgiji. Luksemburg ima samo 36 javnih bilježnika, ali jedan dolazi na 12.750 stanovnika. Španjolska ima 2950 notara, odnosno jednog na 13.991 stanovnika, a Portugal ima 543 javna bilježnika te time bilježi da na 19.481 stanovnika dolazi jedan notar. Predlažu se i liberalniji uvjeti za imenovanje javnog bilježnika, pa bi novi notari mogli postati s tri umjesto pet godina radnog iskustva poslije položenog pravosudnog ispita. Po novome, otpala bi i mogućnost deponiranja potpisa zastupnika pravne osobe kod pojedinih bilježnika jer je takva praksa poprimila široke razmjere, pa su građani obvezni dolaziti u određeni notarski ured kako bi obavili određenu javnobilježničku radnju koja je potrebam primjerice, za odobravanje kredita.Analiza javnobilježničkih poslova pokazala je da su 2005. notari obavili ukupno 2.858.171 ovjera potpisa i potvrda, proveli ukupno 56.305 ostavinskih postupaka i sastavili javnobilježničkih akata, potvrda, privatnih isprava i ostalih radnji koje ukupno iznose 195.111.