Ruska energetska kompanija Gazprom potpisala je u petak sporazum s europskim partnerima za gradnju plinovoda Sjeverni tok 2 koji će plin u Europsku uniju isporučivati preko Njemačke, rutom ispod Baltičkog mora.

U konzorciju, uz Gazprom koji drži 51 posto udjela, sudjeluju EON, Shell, OMV i BASF sa po 10 posto i francuski Angi s devet posto. Sjeverni tok 2 treba biti izgrađen do 2019. pa će Sjeverni tok imati ukupni kapacitet od 55 milijardi prostornih metara plina godišnje. Gradnja prvog plinovoda stajala je 7,4 milijarde eura. Rusija podmiruje više od trećine europskih potreba za plinom, ali zbog sukoba s Ukrajinom preko koje ide velik dio opskrbe nastavlja se s gradnjom Sjevernog toka 2.

Prema propisima trećeg energetskog paketa EU, vlasnik plinovoda koji idu kopnom ne može biti i vlasnik plina, ali to ne važi za podvodni dio plinovoda, tako da je Sjeverni tok 2 izuzet od tog pravila. U nastavku kopnenog dijela Sjevernog toka 2, preko Njemačke, koristit će se plinovod Opal koji ide do granice s Češkom i plinovod NEL, koji ide kroz zapadnu Njemačku i povezuju Sjeverni tok s postojećom mrežom plinovoda u srednjoj i zapadnoj Europi. U tome Srbija vidi svoju šansu da, nakon propasti Južnog toga i neizvjesnosti vezanih uz Turski tok, osigura opskrbu plinom.

Vojislav Vuletić, predsjednik Udruženja za plin Srbije, kaže za Politiku da bi se Sjevernim tokom 2 mogao dopremati plin do Srbije, preko Njemačke, Češke, Slovačke i Mađarske. Taj bi plin bio skuplji od onog koji stiže preko Ukrajine, jer je trasa duža i Srbija bi morala svakoj zemlji plaćati tranzitne troškove. "Međutim. Srbiju niko nije pozvao da sudjeluje u tom projektu, jer nema sredstava za gradnju", kaže Vuletić. S druge strane, europski povjerenik za energetiku Maroš Šefčovič, nije zadovoljan što Sjeverni tok 2 znači kraj dopreme plina preko Ukrajine. On smatra da je ekonomski mnogo isplativija modernizacija tranzitne rute preko Ukrajine jer infrastruktura već postoji.