U Amsterdamu je u lipnju održan Smart City Event, konferencija koja je u Nizozemsku dovela više od 800 sudionika iz tridesetak zemalja iz cijelog svijeta i iz raznih i brojnih sektora i branši. Bilo je tu i gradonačelnika i službenika gradskih uprava, sociologa i planologa, predstavnika raznoraznih poduzeća…

Ne samo što su u Amsterdam došli ljudi različitih profila, nego i, ako se tako može reći, različitih "formata". Tu su bili predstavnici gradskih vlasti europskih velegradova ali isto tako i gradskih vlasti gradića za koje su ostalim sudionicima konferencije morali objašnjavati gdje se nalaze. Bilo je tu od vodećih ljudi poslovnih giganata do inovatora i entuzijasta koji tek traže svoje mjesto na tržištu ali čvrsto vjeruju da će njihov proizvod ili usluga naći praktičnu primjenu u konceptu pametnoga grada. 

'Prisiljena' na inovacije
Mjesto održavanja konferencije nije slučajno bila Nizozemska. Kako je bivša europska povjerenica i sadašnja voditeljica projekta Startup Delta (koji tretira integralni smart pristup cijeloj Nizozemskoj, a ne samo gradovima) Neelie Kroes rekla, Nizozemska je zahvaljujući svojoj ogromnoj gustoći naseljenosti bila od davnina prisiljena tražiti inovativna rješenja. Drugi su ih poslije možda i masovnije koristili i primjenjivali, ali iz Nizozemske su u svijet lansirani audiokazeta i CD, Bluetooth i WiFi, najvažnije inovacije u medicinskim instrumentima… U mnoštvu čipova što se proizvode širom svijeta, njih 85% ima nizozemski patent.  Ti rezultati nisu posljedica samo izazova velike gustoće naseljenosti, nego i duge tradicije poduzetništva, zajedništva i tolerancije kako je rekao Eberhard van der Laan, gradonačelnik Amsterdama, grada preko kojeg se, pred četiri stoljeća odvijalo 70% svjetske trgovine i pod čijom je zastavom plovila polovica svih brodova svijeta.

Kada se znaju ti povijesni podaci, manje neobično zvuče i današnji podaci po kojima u Amsterdamu žive pripadnici 180 različitih naroda i svoje sjedište ima oko 2700 međunarodnih kompanija. Zbog primjene brojnih dostignuća vezanih za pametne gradove Amsterdam znaju nazvati Amsmarterdamom, a zbog sve većeg broja novih ICT poduzeća i startup kompanija koje se u njemu smještaju i Appsterdamom. Daan Roosegaarde, pejzažni umjetnik koji je svjetsku slavu stekao biciklističkom stazom u Brabantu, koja po danu upija svjetlo, a noću prikazuje van Goghovo Zvjezdano nebo, je na Smart City Eventu govorio o spoju tehnologije i pejzažne umjetnosti, o pametnim cestama i o nepojmljivim mogućnostima koje senzori koji će prikupljati podatke stavljaju pred nas. 

Problem društvene prihvatljivosti
Senzori i podaci koje oni prikupljaju i šalju na obradu su nervni sistem pametnih gradova. O njima su govorili i Wonder Wang, CEO kineskog HUAWEI-a koji će, kako stvari stoje, dobar komad Nizozemske prekriti senzorima, ali i sociolozi i psiholozi. Dok je do pred nekoliko godina tehnologija bila ograničavajući faktor, sada su to postali ljudi.  Po pitanju tehnologije, praktično, nema više nikakvih ograničenja. Internet stvari (IoT) u kom će predmeti, bez posredstva ljudi, međusobno komunicirati je budućnost koja je već počela.

Ali zbog mogućnosti prikupljanja i obrađivanja ogromne količine podataka koja iz dana u dan eksponencijalno raste, i u strahu od njihove zloupotrebe, ljudi su, najblaže rečeno, rezervirani prema primjeni najnovijih tehnologija. Zato je, po mnogima, jedan od najvećih problema s kojima će se koncept pametnog grada suočiti njegova društvena prihvatljivost. Tek treba pronaći odgovore na pitanja kako privući ljude da se što aktivnije uključe u procese odlučivanja u životu grada i kako ih privoliti da bez straha pristanu na stalni monitoring senzora i prikupljanje podataka o sebi i svom životu.