Hrvatske su banke u prvoj polovici godine zaradile oko 1,5 mlrd. kn prije oporezivanja što je, unatoč smanjenju dobiti za oko 95 mil. kn u odnosu na isto razdoblje lani, solidan rezultat. U jeku rasprava o rješavanju problema švicarskog franka, vječnog pitanja ostvaruju li banke ekstraprofite i jesu li isplativa investicija za svoje vlasnike, legitimno je i pitanje od čega banke žive, koji su im prihodi presudni u poslovanju?

Profitabilnost banaka i u krizi je ostala dvostruko veća u cijeloj regiji nego u zemljama zapadne Europe, a iako u hrvatskim bankama konstantno pada (povrat na kapital nam je 3,5 posto), omjer troškova i prihoda neporecivo nam je bolji od prosjeka EU. A u tim prihodima i dalje caruju – kamate, piše Večernji list.

One u strukturi prihoda cjelokupnog bankarskog sektora trostruko premašuju provizije i naknade. Prema podacima iz HNB-ova Biltena o bankama, iznos neto prihoda od kamata iznosio je u 2014. 10,26 mlrd. kn u odnosu na 3,09 mlrd. kn neto prihoda od provizija i naknada. No, dinamika njihova rasta ipak pokazuje da se, malenim koracima, struktura ipak mijenja, jer su kamatni prihodi rasli tek 1,1 posto, a naknade i provizije 4,8 posto. Također, rastu i prihodi od sporednih dijelova poslovanja, no daleko je to od europskih omjera. Banke zapadne Europe, s razvijenijim investicijskim bankarstvom, imaju bitno niže udjele kamatnih prihoda od hrvatskih, a posljedice je ostavila i rekordno niska referentna kamata. Dvije najveće banke, Zagrebačka i Privredna, zrcale sliku cijelog sustava: u Zabi kamatni prihodi iznose 1,34 mlrd. kn i također su trostruko veći od prihoda od provizija i naknada koje iznose 446 mil. kn, dok je u PBZ-u još izraženija prevlast kamata: 1,08 od kamata 3,5 puta premašuje 297 mil. kn od provizija i naknada. Kamatni su im prihodi rasli dva posto, provizije i naknade četiri puta više – 8,3 posto.

Cijeli članak pročitajte ovdje.