Slovenci spadaju među najveće potrošače svinjskog mesa u EU, ali najveći dio moraju uvoziti jer se svinjogojstvo seljacima ne isplati zbog niskih otkupnih cijena i ekoloških taksi, pa se zato razmišlja o novom modelu uzgoja.

Prosječan Slovenac lani je po podacima FAO-a pojeo 88,3 kilograma mesa, od čega 38 kilograma svinjetine, ali se 73 posto svinjskog mesa mora uvoziti, pa su često i poznati kraški pršuti i kranjske kobasice zapravo napravljeni iz svinjetine iz Mađarske, Hrvatske ili Nizozemske.

Da bi se stanje popravilo, potrebno je promijeniti model proizvodnje, ocijenila je za agenciju STA profesorica Milena Kovač, s ljubljanskog Fakulteta za biotehnologiju. Imamo dobre uvjete za svinjogojstvo i za veći stupanja samoopskrbe, navela je, potrebna su ulaganja, pomoć države i odstupanje od ranijeg modela kad se stočna hrana za velike i ekološki sporne farme kupovala u inozemstvu, te upozorila da je slovenska svinjetina oko 20% skuplja od uvozne.

Ako želimo povećati stupanj samoopskrbe domaćom svinjetinom, moramo razmišljati o velikim obiteljskim gospodarstvima koja će hranu za životinje kupovati u Sloveniji, a gnoj prodavati ili ga prerađivati u humus, rekla je Milena Kovač.