Članice eurozone trebale bi ustupiti više ovlasti europskim institucijama, uključujući i ministarstvo financija eurozone koje bi trebalo biti osnovano u idućih 10 godina, zaključak je novog izvješća o daljnjoj integraciji zone upotrebe jedinstvene europske valute.

"Drugim gospodarstvom svijeta ne može se upravljati isključivo kroz suradnju baziranu na propisima", zaključuju čelnici Europske komisije, Vijeća EU, eurogrupe, Europskog parlamenta i Europske središnje banke (ECB) u izvješću predstavljenom početkom tjedna u Bruxellesu.

Kako prenosi informativni portal EUobserver, eurozona će se po zaključcima izvješća "morati prebaciti sa sustava propisa i smjernica za kreiranje politike na razini zemalja članica na sustav pojačanog dijeljenja suvereniteta u okviru zajedničkih institucija".

Većina tih institucija već postoji i može na sebe preuzimati sve više takvih zadaća, podsjetili su vodeći europski dužnosnici.

"U praksi to bi od članica zahtijevalo da prihvate sve veću razinu zajedničkog odlučivanja o elementima državnih proračuna i o ekonomskoj politici", stoji u izvješću pod naslovom "Dovršetak europske Ekonomske i monetarne unije".

Financijska i ekonomska kriza prisilila je vlade i institucije u EU na hitne i izvanredne mjere "a brza rješenja iz proteklih godina treba pretvoriti u trajnu i pravednu osnovu za budućnost, s demokratskom legitimacijom", drže oni.

Izvješće sadrži prijedloge srednjoročnih i dugoročnih mjera, bilježi Euobserver.

Vodeći europski dužnosnici tako smatraju da bi u iduće dvije godine, do 30. lipnja 2017., svaka zemlja članica trebala osnovati 'agenciju za konkurentnost', koja bi pratila situaciju na tom području i mjere za njezino poboljšanje.

Intervju

Davor Ivo Stier: Počela je utrka za energiju, a Hrvatska je strateški važnija nego ikad

Regulatorni okvir

Podaci kao temelj povjerenja: zašto je upravljanje podacima postalo strateško pitanje za banke

Ta bi tijela trebala biti neovisna a trebala bi procjenjivati "jesu li plaće usklađene s produktivnošću i uspoređivati trendove u ostalim članicama eurozone i u glavnim usporedivim trgovinskim partnerima", predlaže se u izvješću.

Mišljenja tih agencija trebala bi se koristiti u pregovorima o plaćama, sugeriraju vodeći europski dužnosnici.

Ostale bi mjere za iduće dvije godine trebale uključivati osnivanje savjetodavnog europskog odbora za fiskalnu politiku, dovršetak bankovne unije i reorganizaciju europskog semestra, navodi Euobserver.

Te bi promjene trebale biti izvedive na temeljnu važećih europskih povelja dok bi ostale, poput uspostave ministarstva financija eurozone do 2025., vjerojatno zahtijevale njihove izmjene, procjenjuju autori izvješća.

"Članice eurozone i dalje bi odlučivale o poreznoj politici i o raspodjeli proračunskih sredstava na temelju vlastitih prioriteta i političkih odabira. No, budući da se eurozona kreće u smjeru stavrne ekonomske i monetarne unije, neke će se odluke sve više morati donosti zajednički", citira EUobserver iz europskog izvješća.