TE Morava prva će ponuditi pepeo građevinskim kompanijama.
Materijal za izgradnju cesta, brana i nasipa u Srbiji od sljedeće godine mogao bi postati dvostruko jeftiniji, jer će se kao sirovina početi koristi pepeo iz termoelektrana.
TE Morava prva će u sustavu Elektroprivrede Srbije (EPS) od svog otpada s odlagališta pepela početi proizvoditi građevinski materijal. Ako se probni radovi budu uspješni, nova tehnologija mogla bi se početi koristi već sljedeće godine, pišu Večernje novosti.
Materijal za izgradnju cesta, brana i nasipa u Srbiji od sljedeće godine mogao bi postati dvostruko jeftiniji, jer će se kao sirovina početi koristi pepeo iz termoelektrana.
TE Morava prva će u sustavu Elektroprivrede Srbije (EPS) od svog otpada s odlagališta pepela početi proizvoditi građevinski materijal. Ako se probni radovi budu uspješni, nova tehnologija mogla bi se početi koristi već sljedeće godine, pišu Večernje novosti.
Termoelektrana Morava u suradnji s Građevinskim fakultetom iz Beograda, započela je projekt sanacije odlagališta pepela koje se prostire na 30 hektara, u sloju debelom nekoliko metara, što zahtijeva velike troškove održavanja.
pepela nalazi se na odlagalištima srpskih termoelektrana
“Projekt ispitivanje primjene pepela i šljake u krugu termoelektrane Morava za gradnju prometnica uvršten je u plan poslovanja TE Nikola Tesla i predviđen je kao istraživanje i izrada idejnog projekta. Ako svi koraci u tom procesu budu tekli bez poteškoća i zastoja, proizvodnju će početi sljedeće godine”, kažu u EPS-u.
Jovan Despotović, profesor Građevinskog fakulteta, koji radi na projektu s pepelom iz termoelektrana, kaže da nije riječ o eksperimentalnoj tehnologiji, već da se takav način iskorištavanja pepela u svijetu primjenjuje godinama. “Trećina cesta u Americi i Kanadi izgrađena je pomoću pepela iz termoelektrana. Otpad iz termoelektrana možemo i izvoziti, kao što to rade Slovenci. Već smo razgovarali s građevinskim kompanijama iz Azerbajdžana, koje ne mogu vjerovati da na odlagalištima imamo 250 milijuna tona pepela koji ne koristimo”, objašnjava Despotović.
Prema njegovim riječima, tehnologija korištenja pepela kao građevinskog materijala može se iskoristiti prilikom sanacije vodotokova Resave kod Svilajnca i Crnice kod Paraćina, ili Kolubare kod Obrenovca.
“Ako bi se prilikom izgradnje nasipa koristilo 80 posto pepela iz elektrana u ukupnom građevinskom materijalu, to bi uštedjelo oko 60 posto sredstava potrebnih za takve projekte”, tvrdi Despotović.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu