EN DE

Listanje dionica T-HT-a donijet će burzi dodatnu likvidnost

Autor: Josip Jagić
21. prosinac 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Godina je za domaće tržište završila s rastom većim od pedeset posto i prošlogodišnja očekivanja o rastu tržišta znatno su nadmašena, kaže analitičarka RBA Ivana Blašković

Broj likvidnih dionica na domaćim burzama znatno je porastao pa je tako taj broj porastao s prošlogodišnjih tridesetak do blizu 90 potkraj ove godine, istaknuo je na jučerašnjem predstavljanju sedmog broja publikacije “Javna dionička društva” urednik publikacije Josip Galinec. Ukazao je i na sve veću prisutnost dva različita trenda, dok s jedne strane sve više tvrtaka izlazi na burzu i shvaća ju kao medij komunikacije s javnošću i svojim dioničarima. S druge strane, određen broj kompanija putem squeeze outa i smanjenja temeljnog kapitala čini korake prema izlasku s burze. Tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze je u usporedbi sa studenim prošle godine porasla za 77 posto, a uvrštenjem dionice Ine na burzu njezina je kapitalizacija porasla za dodatne 22 milijarde kuna, odnosno još 15,6 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Visok rast
Godina je za domaće tržište završila s rastom većim od pedeset posto i prošlogodišnja očekivanja o rastu tržišta svakako su znatno nadmašena, smatra analitičarka Raiffeisen banke Ivana Blašković. Pesimističnija očekivanja za rast tržišta ove godine bila su posljedica oslanjanja na fundamentalnu analizu, koja ipak ne pokriva utjecaj priljeva sredstava, koji je ove godine ipak bio vrlo značajan, kaže Blašković. Realno je očekivati blagi rast tržišta, potaknut znatno i izlaskom Hrvatskog telekoma na tržište. Telekom je svakako tvrtka koja je dovoljno primamljiva da djeluje kao usisavač koji će na domaće tržište donijeti sredstva koja će biti uložena i u druge vrijednosne papire i pripomoći će daljnjoj stabilizaciji tržišta. Blašković se pita bi li nas trebao zabrinuti P/E (cijena/zarada) odnos od 23 do 28 i kaže kako je na usporedivim tržištima u regiji prije nekoliko godina on iznosio više od 35. Inače, u Hrvatskoj ove godine P/E nije pao zbog korekcije cijena već zbog rasta zarada bržeg od rasta cijena. Pale su premije i trošak kapitala pa on kod nas iznosi oko 5 posto. U svakom slučaju, prema očekivanjima ulagača, čini se kako oni upravama kompanija vjeruju iznimno mnogo ili uopće ne vjeruju, kaže Blašković i zaključuje kako bi možda trebalo zazivati korekciju tržišta, ali na kraju sve ovisi o priljevu novca na tržište. O nižim očekivanjima za ovu godinu govorio je i analitičar Erste banke Vilim Klemen, koji je potvrdio kako se za 2006. godinu očekivao rast od deset do petnaest posto, a on je znatno nadmašen.

Broj likvidnih dionica na domaćim burzama znatno je porastao pa je tako taj broj porastao s prošlogodišnjih tridesetak do blizu 90 potkraj ove godine, istaknuo je na jučerašnjem predstavljanju sedmog broja publikacije “Javna dionička društva” urednik publikacije Josip Galinec. Ukazao je i na sve veću prisutnost dva različita trenda, dok s jedne strane sve više tvrtaka izlazi na burzu i shvaća ju kao medij komunikacije s javnošću i svojim dioničarima. S druge strane, određen broj kompanija putem squeeze outa i smanjenja temeljnog kapitala čini korake prema izlasku s burze. Tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze je u usporedbi sa studenim prošle godine porasla za 77 posto, a uvrštenjem dionice Ine na burzu njezina je kapitalizacija porasla za dodatne 22 milijarde kuna, odnosno još 15,6 posto.

Visok rast
Godina je za domaće tržište završila s rastom većim od pedeset posto i prošlogodišnja očekivanja o rastu tržišta svakako su znatno nadmašena, smatra analitičarka Raiffeisen banke Ivana Blašković. Pesimističnija očekivanja za rast tržišta ove godine bila su posljedica oslanjanja na fundamentalnu analizu, koja ipak ne pokriva utjecaj priljeva sredstava, koji je ove godine ipak bio vrlo značajan, kaže Blašković. Realno je očekivati blagi rast tržišta, potaknut znatno i izlaskom Hrvatskog telekoma na tržište. Telekom je svakako tvrtka koja je dovoljno primamljiva da djeluje kao usisavač koji će na domaće tržište donijeti sredstva koja će biti uložena i u druge vrijednosne papire i pripomoći će daljnjoj stabilizaciji tržišta. Blašković se pita bi li nas trebao zabrinuti P/E (cijena/zarada) odnos od 23 do 28 i kaže kako je na usporedivim tržištima u regiji prije nekoliko godina on iznosio više od 35. Inače, u Hrvatskoj ove godine P/E nije pao zbog korekcije cijena već zbog rasta zarada bržeg od rasta cijena. Pale su premije i trošak kapitala pa on kod nas iznosi oko 5 posto. U svakom slučaju, prema očekivanjima ulagača, čini se kako oni upravama kompanija vjeruju iznimno mnogo ili uopće ne vjeruju, kaže Blašković i zaključuje kako bi možda trebalo zazivati korekciju tržišta, ali na kraju sve ovisi o priljevu novca na tržište. O nižim očekivanjima za ovu godinu govorio je i analitičar Erste banke Vilim Klemen, koji je potvrdio kako se za 2006. godinu očekivao rast od deset do petnaest posto, a on je znatno nadmašen.

INU čeka korekcija
Ako se nastavi sadašnji trend rasta likvidnosti na domaćem tržištu, i visok rast postignut ove godine će se nastaviti. Komentirajući ovogodišnje kretanje cijene i buduća očekivanja pojedinih atraktivnih domaćih dionica, Klemen je istaknuo kako su parametri Ine, koja je tek izišla na burzu, znatno viši od usporedivih kompanija u regiji, te da će izračunanu vrijednost kapitala po dionici od 2261 kune, ako se parametri ne budu mijenjali, korigirati prema dolje. Ericsson Nikola Tesla ove se godine susreo s padom marži tako da postoji određeni rizik pri ulaganju u ovu dionicu, ali se očekuje kako bi taj pad mogao prestati krajem sljedeće godine.

HNB aktivan u obrani tečaja
Constantin Cesnovar iz Hypo Alpe-Adria banke ocijenio je ovu godinu zanimljivom na domaćem tržištu dionica, dok trgovanje na FX tržištu smatra nešto manje uzbudljivim osim čak 12 intervencija koje je Hrvatska narodna banka tijekom godine poduzela kako bi tečaj ostao stabilan, što se na kraju i dogodilo. Kuna je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prošlu godinu, a fluktuacije su bile isključivo sezonske.




Autor: Josip Jagić
21. prosinac 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close