Krajem studenog je prema podacima Hanfe imovina svih 59 aktivnih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iznosila rekordnih 14,8 milijardi kuna. Studeni je petnaesti uzastopni mjesec kako ukupna imovina fondova raste. Samo u studenom je imovina svih fondova porasla za 407 milijuna kuna, odnosno za 2,83 posto u odnosu na mjesec dana prije. Najviše su rastu imovine ponovno doprinijeli dionički i mješoviti fondovi, a imovina obvezničkih i novčanih fondova ponovno je pala. Imovina fondova je od početka godine porasla za 5,939 milijardi kuna, odnosno za 67,22 posto, a u posljednjih dvanaest mjeseci za 70,17 posto, odnosno za 6,092 milijarde kuna.

Dionički u usponu
Najveći apsolutni rast imovine ostvarili su dionički fondovi. Njihova je imovina u studenom porasla za 500 milijuna kuna te je na kraju mjeseca iznosila 3,935 milijardi kuna što predstavlja mjesečni rast od nevjerojatnih 14,57 posto. Time su dionički fondovi ojačali svoju tržišnu poziciju. Početkom godine svi su očekivali da će tržišna pozicija dioničkih i mješovitih fondova ojačati, ali vjerojatno ni najveći optimisti nisu očekivali da će dionički fondovi narasti s tadašnjih 700 milijuna kuna što je predstavljalo 8 posto tržišnog udjela na sadašnjih gotovo 27 posto tržišnog udjela. Najveći apsolutni rast imovine kod dioničkih fondova ostvario je fond PBZ Equity čija imovina je porasla za 160 milijuna na ukupno 750 milijuna. Najveći postotni rast imovine u odnosu na mjesec dana prije ostvario je dionički fond Fima Equity imovina kojega je u mjesec dana porasla za 32 posto na 146 milijuna kuna. Mješoviti fondovi su u studenom ostvarili rast imovine od 263 milijuna kuna što predstavlja rast od 4,88 posto te je njihova imovina krajem mjeseca iznosila 5,652 milijarde kuna. Tržišni udio mješovitih fondova je krajem studenog iznosio 38 posto. Među njima je najviše, za 197 milijuna kuna, porasla imovina PBZ Global fonda što predstavlja i najveći postotni rast od 18 posto. PBZ Global je s tim rezultatom zaslužio titulu fonda s najvećim rastom imovine u studenom među svim fondovima. Već tradicionalno najveće priljeve sredstava imaju fondovi kojima upravljaju društva za upravljanje koja su osnovale bankarske grupacije. No u studenom je izvanredan rezultat postigao i nebankarski fond InterInvest Balanced koji je počeo s poslovanjem početkom studenog te je u nepunih mjesec dana uspio skupiti zavidnih 28 milijuna kuna.

Od nebankarskih fondova jedini koji je uspio uvećati imovinu za više od 10 milijuna kuna je ICF Balanced koji je i jedini mješoviti fond koji je u 2006. godini ostvario prinos veći od 40 posto. Za tako jak rast imovine dioničkih i mješovitih fondova zaslužni su njihovi visoki prinosi koji su potakli građane da dio svoje ušteđevine prenesu iz bankovne štednje u fondove. Također je primjetno smanjivanje imovine konzervativnih novčanih i obvezničkih fondova jer velik dio ulagača novac iz tih fondova preusmjerava u dioničke i mješovite fondove upravo zbog njihovih prinosa. U posljednjih 12 mjeseci očit je trend jačanja tržišne pozicije mješovitih i dioničkih fondova koji su u ovoj godini ostvarili većinom prinose iznad 30 posto.

Novčani na dnu
Imovina obvezničkih i novčanih fondova u listopadu bilježi lagani pad. Ukupna imovina obvezničkih pala je već deveti mjesec uzastopno, za 3,04 posto na 1,167 milijardi kuna. Njihov se tržišni udio se smanjio na 8 posto. Jedina tri obveznička fonda koja bilježe rast imovine su HPB obveznički, OTP Euroobveznički te HI-conservative. Imovina novčanih fondova pala je peti mjesec uzastopno, i to za 7,36 posto, odnosno za 319 milijuna kuna na 4,019 milijardi kuna. Imovina kojom upravljaju novčani fondovi je najniža u posljednjih 19 mjeseci. Tržišni udio novčanih fondova iznosi 27 posto. Prinosi koje su fondovi ostvarili do 14. prosinca 2006. godine jako su dobri. Najveći prinos među dioničkim postigli su Aureus Equity (62,81 posto) i Fima Equity (60,87 posto). Kod mješovitih se ističe ICF Balanced s 40,59 posto. Najbolji je obveznički HI-conservative (7,50 posto), a kod novčanih HPB novčani fond (4,28 posto).

Iztok Likar, urednik portala www.hrportfolio.com

Iduće godine nije realno očekivati takve prinose
Od 15 dioničkih fondova njih sedam je u ovoj godini ostvarilo prinose više od 40 posto, odnosno njih 11 prinose više od 30 posto. Od 15 mješovitih čak pet je ostvarilo prinos u ovoj godini viši od 30 posto. Njih ukupno deset može se pohvaliti prinosima višim od 20 posto. Normalno je da s takvim prinosima fondovi u očima ulagača postavljaju, možemo slobodno reći, nerealno visoka očekivanja za prinose u idućim godinama. Prinosi fondova ipak ovise o događanjima na tržištu kapitala te da je za velike prinose u ovoj godini velikim dijelom zaslužan rast cijene Plivine dionice koja je podigla cijelo tržište. No Pliva je samo jedna, a i velika preuzimanja se ne događaju svaki dan. Znači realna očekivanja za prinose u sljedećoj godini ne smiju biti vezana za prinose u ovoj godini. Jedino što bi moglo omogućiti prinose na sličnim razinama je da se fondovi više okrenu tržištima na teritoriju bivše Jugoslavije za što trebaju odobrenje nadležne institucije. Znači da ulagači ne trebaju biti razočarani ako će fondovi sljedeće godine napraviti “samo” prinose od 10 do 20 posto. Podsjetimo da su prosječni prinosi mješovitih i dioničkih fondova u svijetu od 10 do 15 posto, a bankovne kamate na oročenje u hrvatskim bankama kreću se od 3 do 6 posto godišnje.

Bez straha

Zašto pacijenti zbog zubara putuju u Hrvatsku? Ovaj domaći dentalni centar uz terapiju osigurava i smještaj

Kartično plaćanje

Što kupci danas podrazumijevaju, a dio poduzetnika još uvijek propušta?