U iščekivanju nove verzije prijedloga Zakona o pomorskom dobru koji bi ovih dana trebao biti dostupan javnosti, iz nautičkog sektora upozoravaju na nered koji vlada na tržištu, prvenstveno na nelojalnu konkurenciju koju marinama stvaraju luke za javni promet, što je prethodna verzija Zakona gotovo legalizirala.

Ukratko, komunalni vezovi i vezovi u sportskim lukama iznajmljuju se vlasnicima jahti po znatno nižim cijenama od onih u marinama, ali i uz znatno niže standarde. "Luke za javni promet, komunalne luke i sportske lučice nisu u sustavu PDV-a, ne ispunjavaju brojne kriterije, od kvalitete usluge do zaštite okoliša, koje moraju ispunjavati marine. Problem je dodatno eskalirao ulaskom Hrvatske u EU i otvaranjem mogućnosti da državljani drugih europskih zemalja plove pod hrvatskom zastavom. Nije jasno zašto država ne uvede red, što bi joj bilo u interesu jer bi porasli prihodi proračuna", pojašnjava Gordana Deranja, predsjednica Uprave Tehnomonta i  čelnica Hrvatske udruge poslodavaca.

Vlasnici marina koji moraju ulagati u komunalnu infrastrukturu, sigurnost, očuvanje okoliša, dodatne sadržaje, i ove su zime tako morali gledati kako su brojne jahte prezimljavale na komunalnim vezovima i sportskim lukama, i to po višestruko nižim cijenama od onih u marinama. "U redu je kad javne luke prihvaćaju jahte u tranzitu u sezoni, ali zna se tko ima uvjete za prezimljavanje, to su samo marine. Lučke uprave nam stvaraju nelojalnu konkurenciju i marinama ruše cijene, čime dovode u pitanje njihovu konkurentnost. Marine si ne mogu priuštiti rezanje cijena jer će u pitanje dovesti održivost poslovanja koje košta, od plaćanja struje i komunalija do pokrivanja plaća zaposlenika plaće, režije i koncesijskih naknada.

Tehnomont za Marinu Veruda plaća koncesiju u iznosu od oko 2,8 milijuna kuna godišnje", upozorava Deranja te dodaje da je situacija demotivirajuća i za nove investitore. Udruga hrvatskih marina dostavila je Ministarstvu pomorstva očitovanje vezano uz prethodni prijedlog Zakona o pomorskom dobru, kojim se uvodi odredba da se u lukama otvorenima za javni promet može izdvojiti takozvani nautički dio luke, u kojem se može pružati usluga veza. Predviđeno je također da se nautički dio luke može koristiti za zimovanje plovila na rok do osam mjeseci, što u Udruzi smatraju neprihvatljivim.

"Radi o izravnoj konkurenciji, no ne pod jednakim uvjetima na tržištu. Čini se da se prijedlogom Zakona pokušava legalizirati postojeće stanje. To znači da plovilo nema potrebu koristiti godišnji vez u marini, a usluge marina koristit će u punoj sezoni ako nema mjesta u nautičkom dijelu luke", ističe Božidar Duka, direktor marine D-Marin Dalmacija koja je u sastavu Dogus Grupe. U marinama traže da se uvede regulacija prema kojoj će i nautički dijelovi luka morati ispunjavati najmanje iste minimalne tehničke uvjete kao i marine kategorije 3 sidra, te da im se dozvoljava tek dnevni vez. "Tako bi se osigurala razina kvalitete i sigurnosti pružanja usluga veza, ali i uskladile njihove obaveze s standardima koje moraju zadovoljavati marine", ističe Božidar Duka.