‘‘Prosječna visina stambene pričuve u Zagrebu iznosi 2,50 kuna po kvadratnom metru, no prosječan bi iznos trebao biti oko 5 kuna’’, kako ističe Renata Maračić, glasnogovornica Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva (GSKG). Iako je Grad Zagreb nedavno smanjio proračun za iduću godinu, Maračić napominje kako se ne očekuje povećanje pričuve s obzirom na činjenicu da je ona određena upravo od strane suvlasnika zgrada. Najveću pričuvu za zgradu u Zagrebu plaćaju vlasnici stanova u manjim i starijim zgradama koje zahtijevaju veću sanaciju, dok oni koji žive u novim zgradama imaju manju. Pričuva za zgradu kao jedna od građanima vjerojatno najomraženijih režijskih troškova od samog uvođenja nije dobro primljena. Neprepoznatljivost stavki na koji se troši njihov novac naveo je mnoge da je ne plaćaju uopće. Tako se u Zagrebu u posljednjih nekoliko godina pokrenulo desetke tisuća sudskih postupaka radi naplate pričuve.

Suvlasnici odlučuju
No zanimljivo je da visinu pričuve određuju upravo oni koji su je dužni plaćati, odnosno sami suvlasnici. Zakonski minimum za pričuvu u Zagrebu iznosi 1,53 kune po kvadratnom metru stana, a najviša je 16,10 kuna, no natpolovičnom većinom glasova suvlasnika zgrade određuje se koliko će se izdavajati za pričuvu što ovisi o godišnjem programu upravljanja zgradom (GPU), ali i o zakonskom, redovitom održavanju i izvođenju radova koji su potrebni da bi se održala funkcionalnost objekta. Godišnji program upravljanja zgradom također donose sami suvlasnici ovisno o potrebama uređenja i sanacije zgrade. Prema do sada sklopljenim ugovorima o upravljanju i GPU-ima, planirana ulaganja iz pričuve za 2006. godinu iznose za obvezne radove 26 milijuna kuna, za hitne popravke 32,5 milijuna, za male popravke 71 milijun, te za velike popravke 35 milijuna kuna. Obvezni radovi su zakonom propisani radovi koji se na zgradi moraju redovito obavljati (dimnjačarska služba, servisi i pregledi dizala i kotlovnica, održavanje i servisiranje protupožarne opreme, ispitivanje plinske i gromobranske instalacije te dezinsekcija).Hitni popravci su radovi na saniranju vodovodne i kanalizacijske, elektro i instalacije centralnog grijanja, a izvode se u roku 24 sata od prijave uz organizirano danonoćno dežurstvo kako bi se spriječilo ugrožavanje imovine i života suvlasnika i korisnika zgrada. Mali popravci su oni čija vrijednost ne prelazi 15.000 kuna, a veliki su popravci oni koji se provode zbog sanacije konstruktivnih elemenata zgrade kao što su popravci pročelja te veliki popravci dizala, kotlovnice i instalacija. Samo ove godine, prema podacima GSKG-a, suvlasnici su u sanaciju krovova uložili 14,239.000 kuna, u usklađivanje dizala s propisima 4,427.000 kuna, u obnovu pročelja 5,621.000 kuna, u kotlovnice 641.164, a u instalacije plina 812.315 kuna. S obzirom na veliki broj neplatiša, u protekloj godini ukupna fakturirna pričuva iznosila je 252, 680.000 kuna, a naplaćeno je 239,000.000 kuna.

Moguće kreditiranje
S druge strane, ima i slučajeva u kojima se ta pričuva ne troši ako nema potrebe za to, no novac je na računu zgrade i može ga se koristiti samo za radove za koje je izdan račun, a koji su ovjerili upravitelj zgrade i predstavnik suvlasnika. U slučaju neplatiša, odnosno kad se pojavi potreba za obavljanjem radova za koje nema dovoljno sredstava na računu, GSKG im omogućava financiranje radova putem kredita, no za to postoje određeni kriteriji, a jedan od njih je i taj da postotak naplate mora biti više od 50 posto.

Bez sankcija za neplatiše

Najveću pričuvu, 16,10 kuna po kvadratu, plaćaju stanari zgrade na Selskoj cesti 116/B. Riječ je o manjoj zgradi koja ima samo 3-4 suvlasnika, a zahtijevala je veće radove na obnovi i sanaciji. Po istom principu, zbog manjeg broja suvlasnika i dotrajalosti objekata, 88 zgrada ima visoku pričuvu od 7 do 16 kuna, a to su uglavnom zgrade u središtu grada, na Trešnjevci, Medveščaku, u Črnomercu. Veliki broj stanara izbjegava plaćati ovu nimalo popularnu stavku u mjesečnim režijama, a GSKG s njima postupa sukladno Ovršnom zakonu. No dok ne dođe do sudske presude, suvlasnici zgrade ne podliježu nikakvim sankcijama, zgradi se ne isključuju struja ni plin, te nema gotovo nikakvih sredstava prisile kojima bi se neplatiše natjeralo na podmirenje duga.