Povjerenstvo za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima predložilo je Vladi spajanje Hrvatske izvještajne novinske agencije i HRT-a.

Svojevrsno tijelo koje traga za uštedama po institucijama, a okuplja predstavnike Ekonomskog instituta, Istituta za javne financije i brojnih ministarstava, navodi kako bi tim potezom država uštedjela 16,6 milijuna kuna godišnje, jer bi isti iznos odsad plaćao HRT iz RTV pristojbe. U dokumentu do kojeg je došao H-Alter stoji i kako bi spajanjem, osim navedene uštede, HRT u postupku restrukturiranja mogao suvišnim učiniti dio Hininih radnika, većinom predstavnika "rukovodećeg kadra".

Dokument je prošli petak poslijepodne odaslan na adrese uključenih institucija, s napomenom Povjerenstva da se na njega trebaju očitovati Predstavnici Hine, HRT-a i Ministarstva kulture nakon čega će ovo tijelo po svemu sudeći ubrzo odlučivati o tome hoće li doći do njegovog daljnjeg proslijeđivanja, odnosno usvajanja. Kako doznaje H-Alter, predstavnici Hine, HRT-a i Ministarstva kulture, inače zaduženog za medijsku politiku, oštro su se usprotivili spajanju Hine s HRT-om, mahom tvrdeći da će odluka dramatično utjecati na autonomiju medija u vlasništvu države, kojima se njihova financijska samostalnost postavlja kao garancija neovisnosti, propisana trima posebnim medijskim zakonima.

Već je, kako doznajemo, u siječnju od više institucija traženo izuzeće Hine iz djelokruga Povjerenstva, pod obrazloženjem da je riječ o specifičnom javnom servisu i da se ne mogu staviti u istu ravan s šezdesetak drugih institucija koje su podvrgnute racionalizaciji poslovanja kao proračunski korisnici u djelokrugu Ministarstva kulture. "Usvoji li se prijedlog, to će nesumnjivo značiti smrt novinske agencije, jer nema mogućnosti da agencija ovo preživi.

Prijedlogu ćemo se svakako usprotiviti na svim relevantnim državnim adresama", kaže ravnateljica Hine Branka Valentić. Prijedlog o spajanju Hine s HRT-om zanimljiv je i zbog činjenice da Hina nakon gotovo osam godina posluje u plusu i uredno servisira sve svoje obaveze, nakon što je od 2013. godine provedeno restrukturiranje koje je uključivalo 20 posto otpuštanja i umirovljenja radnika, dominantno iz popratnih službi, pa ih sada ima ukupno 124. "Hina je jedna od rijetkih državnih ustanova koja je uspješno provela restrukturiranje. Tehnološki smo se unaprijedili, a prihodi s tržišta nam rastu. Hina se trenutno financira od vlastitih prihoda i temeljem Ugovora o skupnoj pretplati, dakle nije financirana direktno iz državnog proračuna", podsjeća Branka Valentić.