Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u utorak je u okviru nastupnog posjeta Njemačkoj u Berlinu razgovarala sa svojim njemačkim kolegom Joachimom Gauckom i s kancelarkom Angelom Merkel, pri čemu su sugovornici naglasili da je taj posjet znak intenzivnih odnosa između Hrvatske i Njemačke.

Gauck je na početku susreta s hrvatskom predsjednicom podsjetio da je to njezin drugi inozemni posjet nakon Bosne i Hercegovine. Grabar-Kitarović je naglasila da svojim dolaskom u Berlin ubrzo nakon izbora šalje poruku o razini prijateljstva i razumijevanja između hrvatskog i njemačkog naroda.

Hrvatska je predsjednica dočekana s državničkim počastima u dvorcu Bellevue, sjedištu njemačkog saveznog predsjednika. Nakon što se u predvorju dvorca upisala u knjigu gostiju, zajedno sa svojim njemačkim domaćinom u dvorištu dvorca izvršila je pregled počasne postrojbe. Nakon izvođenja himni, dvoje šefova država pozdravili su se sa skupinom školske djece koja su mahala hrvatskim i njemačkim zastavama.

Različito o regiji

Sudeći prema izjavama dvoje državnika tijekom susreta, posjet hrvatske predsjednice u prvom je redu znak dobrih odnosa dviju država, a potom i prigoda za razmjenu mišljenja o aktualnim temama, među kojima se ističu bilateralni odnosi, zajednička europska pitanja i odnos prema jugoistoku Europe.

Pritom je postalo vidljivo da dvoje predsjednika, unatoč očito ujednačenim stajalištima glede jugoistočne Europe, posebice glede spremnosti na pomoć tim zemljama u euroatlantskim integracijama, različito gledaju na mjesto Hrvatske u tome kontekstu.

Dok je Gauck govorio o "zapadnom Balkanu", Grabar-Kitarović je govorila isključivo o "jugoistočnoj Europi".

"Hrvatska je primjer za druge države zapadnog Balkana", rekao je njemački predsjednik, spominjući pritom i ulogu Hrvatske kao "poveznice" između toga područja i ostatka Europe.

Hibridni pogon

Elektrifikacija bez punjača: kako MG Hybrid+ pojednostavljuje svakodnevnu vožnju

Premium oprema

Udobnost postaje sve važniji kriterij pri odabiru novog automobila

"Pozdravljam namjeru Vaše zemlje da produbi suradnju na zapadnom Balkanu", rekao je.

"Njemačka želi samopouzdanu Hrvatsku, spremnu na reforme i prosperitetnu, kao bliskog partnera u Europskoj uniji". Ali želimo i Hrvatsku koja će biti svjesna svoje ključne uloge u jugoistočnoj Europi", poručio je njemački predsjednik.

Grabar-Kitarović je pak, naglašavajući otvorenost Hrvatske za suradnju sa susjedima u jugoistočnoj Europi, spomenula i spremnost na sudjelovanje u procesima poput "Brdo-Brijuni" i "Berlinski proces".

Ona se također zauzela za jačanje suradnje u srednjoj Europi, u području između Jadrana i Baltika i to ne samo u kontekstu energetike nego i u mnogo širem političkom kontekstu. Podsjetila je također da je Hrvatska primjer zemljama jugoistočne Europe.

"Ima ratnih rana koje treba zatvoriti", rekla je, podsjećajući da je Hrvatska spremna podijeliti svoje iskustvo u pristupu EU s BiH i drugim zemljama u susjedstvu.

Poslije susreta s Gauckom, s kojim je razgovarala i na radnom ručku, Grabar-Kitarović sastala s kancelarkom Merkel. U skladu s protokolom, budući je njezin domaćin bio njezin njemački kolega Gauck, nakon susreta s Merkel nisu bile predviđene izjave za novinare. Kancelarkin ured međutim unaprijed je priopćio da su teme razgovora dviju političarki bilateralni odnosi i teme vezane za Europsku uniju, kao i pitanja zbivanja u jugoistočnoj Europi.

Njemačka je uvijek bila uz Hrvatsku

Kad je riječ o hrvatsko-njemačkim odnosima, predsjednica Grabar-Kitarović izjavila je u ponedjeljak u intervjuu njemačkoj postaji Deutsche Welle da želi obnoviti povjerenje Njemačke u Hrvatsku, narušeno slučajem "lex Perković" i izmjenom zakona o uhidbenom nalogu uoči ulaska Hrvatske u EU.

Njemačka je bila jedan od najžešćih kritičara Zagreba kada je samo dva dana prije ulaska u EU 1. srpnja 2013. izmijenio zakon o uhidbenom nalogu i spriječio izručenje bivšeg jugoslavenskog i hrvatskog obavještajca Josipa Perkovića zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića kod Muenchena 1983.

"Želim na neki način obnoviti međusobno povjerenje i vjerodostojnost Hrvatske", rekla je Grabar-Kitarović koja je u predizbornoj kampanji često govorila o važnosti odnosa s Njemačkom, najsnažnijim europskim gospodarstvom.

"Kao nekome tko je radio na pretpristupnim pregovorima i uvjeravao EU da će Hrvatska biti konstruktivan partner, bila sam razočarana kada je nakon ulaska u Uniju došlo do razilaženja u slučaju europskog uhidbenog naloga i slučaja Perković", dodala je. "To je bilo nepotrebno i Hrvatska mora dokazivati svoju vjerodostojnost držanjem do onoga što je potpisala", istaknula je predsjednica.

Njezina očekivanja kad je riječ o odnosu između dviju zemalja bila su vidljiva i tijekom susreta s Gauckom.

"Sigurna sam, ovo je prvi u nizu razgovora, ali i početak novog partnerstva", rekla je, dodajući kako je svjesna predvodničke uloge Njemačke u zapadnim integracijama, spomenuvši da su među temama razgovora one gospodarske naravi, kao i teme vezane za znanost, kulturu i turizam.

"Njemačka je uvijek bila uz Hrvatsku, vjerujući u naše sposobnosti", rekla je.

Prema Gauckovim riječima, "intenzivne odnose" dviju zemalja "obogaćuju" i Hrvati koji žive u Njemačkoj, prema njegovim riječima njih 230.000, kao i brojni njemački turisti koji ljetuju u Hrvatskoj. Ustvrdio je međutim da proces reformi u Hrvatskoj "još nije dovršen" i da su pred Hrvatskom veliki gospodarski izazovi, kao i potreba suočavanja s prošlošću.

Nakon razgovora s Gauckom i Merkel, hrvatska predsjednica pred večer će u Europskoj akademiji Berlin održati predavanje o Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Posjet predsjednice Grabar-Kitarović Njemačkoj događa se manje od mjesec dana nakon što je preuzela dužnost. Ovo je njezin drugi inozemni posjet, nakon što je početkom ožujka boravila u Bosni i Hercegovini. Njezin prethodnik Ivo Josipović boravio je u posjetu Njemačkoj u siječnju 2011., a njemački predsjednik Gauck posjetio je Hrvatsku u prosincu 2012.