EN DE

HUB nije upoznat s modelom konverzije CHF kredita u eurske

Autor: Poslovni.hr/Hina
12. ožujak 2015. u 12:20
Podijeli članak —
Foto: Luka Stanzl / Pixsell

Vlada bi navodno uskoro trebala predstaviti model konverzije kredita u ‘švicarcima’ u kredite vezane uz euro.

Hrvatska udruga banaka (HUB) objavila je u četvrtak kako nije upoznata s navodnim Vladinim prijedlogom za rješavanje problema korisnika stambenih kredita vezanih uz švicarski franak, konverzijom takvih kredita u eurske, uz otpis dijela glavnice, ali ponavljaju kako rješenje tog problema može biti samo na dobrovoljnoj bazi, uz socijalnu diferenciranost i podjelu troška među bankama, državom i dužnicima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prema medijskim napisima, naime, Vlada bi navodno uskoro trebala predstaviti model konverzije kredita u 'švicarcima' u kredite vezane uz euro, uz otpis 20-posto duga. Pritom bi veći dio procijenjenog troška konverzije, odnosno oko 3 od ukupno 4,5 milijarde kuna, trebala podmiriti država, kroz deset godina.

Hrvatska udruga banaka (HUB) objavila je u četvrtak kako nije upoznata s navodnim Vladinim prijedlogom za rješavanje problema korisnika stambenih kredita vezanih uz švicarski franak, konverzijom takvih kredita u eurske, uz otpis dijela glavnice, ali ponavljaju kako rješenje tog problema može biti samo na dobrovoljnoj bazi, uz socijalnu diferenciranost i podjelu troška među bankama, državom i dužnicima.

Prema medijskim napisima, naime, Vlada bi navodno uskoro trebala predstaviti model konverzije kredita u 'švicarcima' u kredite vezane uz euro, uz otpis 20-posto duga. Pritom bi veći dio procijenjenog troška konverzije, odnosno oko 3 od ukupno 4,5 milijarde kuna, trebala podmiriti država, kroz deset godina.

Iz HUB-a u četvrtak ističu kako nisu vidjeli posljednji Vladin prijedlog za rješavanje problema korisnika stambenih kredita u CHF te stoga ne mogu komentirati bilo kakve detalje.

No, ističu, "svaki obrazložen i kvantificiran prijedlog, popraćen procjenom učinaka, zasigurno je dobrodošao, a rješenje se može zasnovati samo na naznačenim preporukama Europske komisije – dobrovoljnost, socijalna diferenciranost i podjela troška".

Podsjećaju i da je i Hrvatska narodna banka (HNB) jasno istaknula "da bi trebalo bez zakonskih intervencija u odnose osmisliti paket regulatorno-poreznih mjera kojima bi se, bez korištenja proračunskih sredstava, banke dopunski motiviralo na rješavanje odnosa s financijski slabim klijentima".

Iz HUB-a su i ranije naglašavali kako bi oprost duga dijelu korisnika kredita bio neustavan u smislu jednakosti svih korisnika kredita u Hrvatskoj, ali i da trošak koji bi eventualno država preuzela na sebe u rješavanju ovog problema ulazi u javni dug, na što bi zasigurno reagirala i Europska komisija.

Autor: Poslovni.hr/Hina
12. ožujak 2015. u 12:20
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close