Hrvatska ima stabilan i dugoročno održiv mirovinski sustav, riječi su ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića koji je s analitičarom Ekonomskog instituta Danijelom Nestićem predstavio projekcije koje pokazuju da će i uz skroman rast od 1,5% Hrvatska idućih 40 godina moći isplaćivati mirovine za 1,2 milijuna umirovljenika.

No, Europska komisija ne dijeli taj optimizam pa je u posljednjem dokumentu o Hrvatskoj mirovinski sustav ocijenila nedovoljno efikasnim. Komisija je tražila od Vlade da se za produljenje radnog vijeka do 67 godina ne čeka 2031. te da se u to krene 10 godina prije. Rani odlazak u mirovinu u kombinaciji s brojnim zaštićenim kategorijama odveo nas je među zemlje s najnižim mirovinama u odnosu na plaću. Dr. Marijana Bađun s Instituta za javne financije ističe da je EK vrlo dobro detektirao glavne probleme.

"Građani će morati sami preuzeti odgovornost za ostvarivanje zadovoljavajućih primanja u starosti različitim oblicima osobne štednje", ističe Bađun. EK problematizira to što kod nas samo 13% korisnika mirovina ima 40 i više godina rstaža pa je i udio prosječne bruto mirovine u prosječnoj bruto plaći samo 31%. Predviđa se da će 2030. taj udio biti 27, a 2060. 22% (s pravima iz 2. stupa)."Mirovine će biti gotovo 30% niže nego danas, što će biti velik društveni izazov", navodi dr. Bađun. Projekcije Ministarstva rada su optimističnije i govore o prosječnoj mirovini od 60% prosječne plaće, no one su uzele u obzir primanja samo onog dijela umirovljenika koji odrade puni staž, a takvih je sada 13%.

Njihove su mirovine i sada iznadprosječne i iznose 4116 kuna, dok je prosječna mirovina (bez međunarodnih ugovora) 2474 kuna. EK je u izvještaju kao pozitivnu činjenicu izdvojila smanjenje broja novih korisnika invalidskih mirovina – lani ih je bilo 7%, dok je 2008. svaki četvrti novi umirovljenik odlazio u invalidsku mirovinu. Drže i da bi trebali jače penalizirati prijevremene mirovine, a i mirovine po posebnim propisima trebalo bi što više približiti općim mirovinama.