Donošenjem novog zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, kojim će se temeljni kapital povećati na sedam milijardi kuna, Vlada je dala do znanja da je HBOR potreban te da treba i pojačati kreditnu aktivnost, kazao je jučer predsjednik uprave HBOR-a Anton Kovačev komentirajući još jednom sugestije koje je MMF dao Vladi o potrebi konsolidacije HBOR-a s javnim financijama. Takva vrsta konsolidacije, naglasio je Kovačev, ne bi imala smisla jer HBOR nije ustanova ovisna o proračunu, a takve primjene bile bi, po njegovu mišljenju, štetne i za hrvatsko gospodarstvo. “Uostalom, ako sve države Unije imaju i trebaju razvojne ili izvozne banke, ne znam zašto nama ne bi trebao HBOR”, zapitao se Kovačev koji je jučer na konferenciji za novinare dao pregled poslovanja u godini na izmaku kao i planove HBOR-a u idućoj godini u kojoj očekuje zadržavanje razine kamatnih stopa kao u ovoj godini unatoč povećanju određenih stopa na tržištu. Zaključno sa 30. studenim HBOR je tijekom 2006. godine u gospodarstvo plasirao kredite u vrijednosti od 3,2 milijarde kuna pri čemu je 55 posto vrijednosti kredita bilo usmjereno na kreditiranje izvoza. Uz kreditiranje izvoznog gospodarstva, naglasak je dan i na kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva na koje se odnosilo 18 posto kreditnih sredstava, odnosno 572 milijuna kuna. Najveći godišnji rast plasmana ostvaren je, pak, u namjenskim programima kreditiranja poljoprivrednog sektora. Primjerice, za program govedarske proizvodnje odobreno je nešto više od 135 milijuna kuna kredita, dok je u istom razdoblju prošle godine za tu namjenu usmjereno gotovo 58 milijuna kuna. Projekti iz programa podizanja trajnih nasada financirani su u iznosu od 31,25 milijuna kuna, dok su lani za istu svrhu odobreni krediti u iznosu od oko 12 milijuna kuna. HBOR će, kazao je Kovačev, i ovu godinu završiti s dobiti iako je bilo problema s naplatom kredita u nekim programima. Očekivano, najviše problema bilo je sa servisiranjem obveza u programima u kojima je HBOR ulagao u temeljni kapital, kao i u programima poduzetnik-početnik. Između ostalog, i iz tog razloga je zaključeno da će se program ulaganja u temeljni kapital reducirati na program finaniranja pronalazaka, odnosno proizvodnje novih proizvoda. U HBOR-u su prvi put dali pregled ulaganja po županijama. Gledano prema udjelu u BDP-u koji se ostvaruje u svakoj županiji, na HBOR-ove plasmane najviše se oslonilo gospodarstvo Zadarske županije. Krediti HBOR-a iznosili su, naime, oko četiri posto BDP-a te županije, a visok udio HBOR-ovih plasmana od oko 3,2 posto imala je i Sisačko-moslavačka županija te Vukovasko srijemska – tri posto.