Srbija i Albanija nemaju posebno dobre političke odnose, (a što još više vrijedi za odnose Beograda s Prištinom), ali kada je riječ o gospodarstvu, interesi između te tri zemlje, kako se čini, podudaraju se na nekoliko projekata.

Tzv. tehnička radna grupa Srbije i Albanije krajem prošlog tjedna u Beogradu je razmatrala velike infrastrukturne projekte od regionalnog značaja, riječ je gradnji pruge i autoceste koje će premijeri dvije zemlje predstaviti u svibnju Europskoj komisiji. Prema riječima potpredsednice vlade Srbije Zorane Mihajlović, razgovara se prije svega o gradnji autoceste Niš-Priština-Tirana, s izlaskom na luku, kao i rekonstrukciji i dogradnji pruge Beograd-Bar, koja bi najvjerovatnije od Podgorice imala nastavak prema Albaniji i lukama u toj državi. Dva krupna infrastrukturna projekta stajala bi gotovo dvije milijarde eura, ali tek treba biti dogovoren način njihovog financiranja.

U rukama stručnjaka
Jasno je da Srbija i Albanija nemaju dovoljno novca i da se ne mogu više zaduživati, ali kako se navodi iz vlade u Beogradu, Srbija ima strateška partnerstva s pojedinim zemljama i na taj način mogla bi osigurati potrebna sredstva. Prve procjene pokazuju da bi autocesta Niš-Priština-Tirana mogla stajati između 400 i 500 milijuna eura. "Ta autocesta nije alternativa Koridoru 11, odnosno autocesti od Beograda do Crne Gore, on je za nas jako važan i zato što ćemo ga vezati na tzv. Plavi koridor odnosno Jadransko-jonsku autocestu koji prolazi kroz Albaniju. Razmotrit ćemo načine financiranja s EU, hoće li će jedan dio studija biti financiran od strane Unije ili sa strateškim partnerima", objasnila je ministrica Mihajlović, koja je najavila da će do 1. ožujka biti pripremljen dokument koji će premijeri dvije zemlje predstaviti EU, kao i da je za izradu studija potrebno najduže šest mjeseci.

Prema njenim rečima, stručnjaci sada procjenjuju vrijeme i novac i što je sve potrebno uraditi za pokretanje tih velikih projekata. Da ovog puta nije riječ samo o formalnom sastanku, koji će ubrzo biti zaboravljen, pokazuje i to što će se za desetak dana ponovno okupiti srpska i albanska delegacije u Tirani, a u te razgovore bit će uključeni i predstavnici Crne Gore i Kosova. Tehnička radna grupa je formirana nakon dogovora premijera Srbije i Albanije Aleksandra Vučića i Edija Rame u kolovozu 2014. kada su u Berlinu predstavljeni projekti od regionalne važnosti. Mihajlović je dodala da Srbija sada ima "korektne odnose s Tiranom", kao i da se sve zemlje regije mogu povezati gospodarstvom i infrastrukturom.

Državni interes
Plan vlade Srbije je da da najmanje 50 posto srpskih kompanija sudjeluje u svim velikim infrastrukturnim projektima. Već je pripremljen i ubrzo ulazi u javnu raspravu Zakon o kapitalnim investicijama, što znači da će svi projekti od državnog interesa odmah imati riješeno pitanje izvlaštenja, a taj zakon će predvidjeti obvezu sudjelovanja srpskih kompanija i kao izvođača, a ne samo kao podizvođača.

Nastavlja se sukob

Neće pregovarati o Trepči

Edita Tahiri, zamjenica premijera Kosova, izjavila je da prištinske vlasti neće razgovarati sa Srbijom o pitanju rudarsko-topioničarskog bazena Trepče. "Trepča i ostala državna dobra Kosova su pod suverenitetom države Kosovo. O imovini Kosova neće se raspravljati s nikim, nikada", rekla je Tahiri za RTV 21. Zamjenica premijera je najavila da će kosovska vlada formirati stručnu skupinu za pripremu posebnog zakona o Trepči, koja će svoju djelatnost obavljati kroz javno-privatno partnerstvo.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju