Nakon višegodišnjeg iščekivanja Hrvatska elektroprivreda odlučila je u značajnijoj mjeri povećati svoju proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Tako je HEP ovoga tjedna objavio javni poziv svim domaćim investitorima u vjetroelektrane, solarne elektrane, male hidroelektrane, elektrane na biomasu i bioplin koji su zainteresirani za prodaju svojih projekata ili udjela u njima. Sličan poziv HEP je objavio već jednom prije godinu dana, no tada je kompanija objavila isključivo interes za preuzimanje projekata u vjetroenergetici. Utoliko, jasno je i kako se radi o značajnom iskoraku za nacionalnu elektroenergetsku kompaniju.

Tijekom proteklog desetljeća HEP je često bio suočen s kritikama javnosti kako je kompanija bila potpuno neaktivna u segmentu obnovljivih izvora energije. U HEP-u su na takve kritike uglavnom odgovarali kako kompanija zbog velikog udjela proizvodnje iz velikih hidroelektrana po pitanju udjela 'zelene energije' u svojoj bilanci nadmašuje europski prosjek, te da stoga takve investicije nisu bile potrebne. Inače, u 2013. oko 60 posto električne energije u Hrvatskoj je proizvodeno u velikim hidroelektranama, dok na ostatak obnovljivih izvora energije otpada daljnjih 4,8 posto. Ipak, bez obzira na veliki hidropotencijal u HEP-u su shvatili kako bi povećanjem obujma proizvodnje iz obnovljivih izvora dugoročno diversficirali svoj proizvodni miks i smanjili rizik dobave energije, te popravili imidž kompanije.

Drugi važan razlog jest i taj što se situacija u tom investicijskom sektoru znatno promijenila. Zbog nedostatka sredstava država će u narednom periodu znatno umanjiti poticaje za neke vrste ulaganja u obnovljive izvore energije, a u nekima će ti poticaji biti potpuno ukinuti. Onim ulagačima koji su dosad radili na razvoju projekata, a nisu ih još uspjeli privesti u fazu realizacije ta činjenica znatno će ugroziti planiranu financijsku konstrukciju, a možda i samu investiciju učiniti neisplativom. HEP-u s druge strane, financijska konstrukcija takvih projekata temelji se na znatno drukčijim postavkama, te i bez poticaja može biti isplativa.

U kolopletu tih odnosa vjerojatno bi se mogao naći interes za ove transakcije, a HEP je zainteresiran i za preuzimanje već postojećih objekata, odnosno elektrana, kao i za projekte koji su tek u fazi razvoja. Koliko su na ova preuzimanja spremni potrošiti, u kompaniji ne žele otkriti. HEP je prije nekoliko dana najavo i ulaganja od milijardu kuna u razvoj elektroenergetske mreže u 2015., a razvija i vlastite projekte elektrana na biomasu u Sisku i Osijeku.