Koliko god tema uređenja plaža djelovala trivijalno, pogotovo u moru problema u kojima turistički sektor posluje, važnost akcije u koju se sprema upustiti Ministarstvo turizma, te još više lokalna uprava u primorskim županijama, broji se u konkretnim eurima.

Poznato je da su sunce i more i dalje najjači hrvatski turistički proizvod, u mnogim destinacijama i jedini. Zbog kupanja i sunčanja dolazi nam najveći broj turista. Gostiju ima dok se može biti na plaži. Istodobno, riječ je o zapuštenom proizvodu koji je prepušten slučaju: plaže su malobrojne, uske, pretrpane, bez hlada i pitke vode, često pune smeća. Iako promoviramo obiteljski odmor, većina plaža ima opasan prilaz moru, a osobe s invaliditetom u brojnim turističkim mjestima u more mogu samo gledati izdaleka.

Ako Hrvatska želi postati konkurentna turistička destinacija, više nam neće proći priče o tome kako smo se generacijama sunčali na 'grotama' s jednim ručnikom. Kako kamp više ne može biti nabacana hrpa šatora, ni plaža više ne može biti hrpa navezenog industrijskog šljunka. I ne može svaka plaža biti namijenjena svima. Stoga je akcijski plan uređenja plaža i njihovo tematiziranje logičan potez. Romantična plaža s baldahinom i adrenalinska plaža s bungee jumpingom, pa i plaža kulture na kojoj se daje jazz koncert u suton, mjesto pod suncobranom ispod kojeg možete besplatno surfati… sve to gradi imidž, daje dodanu vrijednost destinaciji, privlači zahtjevnije goste koji žele i mogu više potrošiti.

Mnogi su to već učinili prije nas čak i bez prirodnih bisera kakve ima Jadran, i isplatilo im se.  No, moglo bi sve zapeti na realizaciji ako se u međuvremenu konačno ne regulira pomorsko dobro, ne stisnu lokalne uprave u provedbi, promaši promocija. Dakle, još ima vremena za pohvale.