U prosincu lani u Hrvatskoj je nastavljen trend pada broja zaposlenih, pa ih je u odnosu na isti mjesec pretkrizne 2008. godine bilo gotovo 216.000 ili 14,2 posto manje, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prošloga tjedna da je u Hrvatskoj u prosincu prošle godine bilo ukupno 1,303 milijuna zaposlenih, što je za 13.287 osoba, ili 1 posto manje nego mjesec dana prije. Time je nastavljen trend smanjenja broja zaposlenih na mjesečnoj i godišnjoj razini.

"Promatrano na godišnjoj razini, prosinac je potvrdio nastavak negativnog trenda u kretanju ukupnog broja zaposlenih koji bilježi kontinuiranu kontrakciju još od rujna 2009. U prosincu je u odnosu na isti mjesec 2013. broj zaposlenih niži za 17.488 osoba, ili 1,3 posto. U usporedbi s prosincem iz pretkrizne 2008. godine, ukupan broj zaposlenih je niži za gotovo 216 tisuća, ili 14,2 posto", navode analitičari RBA u danas objavljenom osvrtu na izvješće DZS-a.

Ističu i da se prošle godine prosječan broj zaposlenih kretao na razini od 1,333 milijuna, što je za gotovo 25 tisuća osoba, ili 1,8 posto manje u odnosu na prosječnu zaposlenost u 2013. godini.

Pritom je u tom razdoblju najviše pao, za 2,2 posto, broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, potom u trgovini na veliko i malo te popravku motornih vozila i motocikala, za 1,3 posto itd.

U prošloj je godini u odnosu na 2013. zabilježena povećana zaposlenost u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, za 2,4 posto, dok je u djelatnosti poslovanja nekretninama broj zaposlenih porastao za 2,5, a u obrazovanju za 0,8 posto.

"Osim dugogodišnjih strukturnih problema na tržištu rada, niska razina poslovnog optimizma, uz još uvijek velike poduzetničke barijere, rezultiraju izostankom značajnijih investicijskih projekata, stoga su mogućnosti novog (samo)zapošljavanja i u idućem razdoblju na iznimno niskom razinama", navode analitičari RBA.

Ističu i to da bez oporavka realnog sektora u gospodarstvu nisu izvjesna poboljšanja u pogledu broja zaposlenih, kako u srednjoročnom tako i u dugoročnom razdoblju.

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji