Vlada je u četvrtak prihvatila Nacrt projekta održivog razvoja hrvatskog željezničkog sektora kojim se predviđa zajam od jedne milijarde kuna koji bi trebao poslužiti optimiranju broja zaposlenih i tehnološkoj obnovi željeznice.

Procijenjena vrijednost projekta iznosi jednu milijardu kuna, a planira se financirati zajmom Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), rekao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.

Korisnici zajma biti će društva HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo, a njegovim sredstvima financirat će se otpremnine za višak zaposlenih u tim društvima i investicije potrebne za osiguranje održivog poslovanja i konkurentnosti.

Predstavnici Svjetske banke obavili su predprocjenu projekta te se očekuje da će pregovori za zajam IBRD-a biti održani sredinom ožujka 2015. godine, a odobrenje projekta očekuje se krajem travnja.

Ministar Hajdaš Dončić rekao je da Vlada daje odobrenje za zajam po načelu "sada i nikad više" te da će uz otpremnine, uz ostalo, biti upotrebljen za gradnju cestovnih prijelaza, optimizaciju voznog parka HŽ-a Cargo te informatizaciju HŽ-a Putnički prijevoz.

Prema njegovim riječima, u sustavu HŽ-a krajem 2011. godine bilo je 17.356 radnika, sad ih je 13.474, a ciljani broj nakon restrukturiranja je 9.400.

Vlada je u četvrtak u Sabor uputila i prijedlog izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Između ostalog, predlaže se skraćivanje postupka dodjele u zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta u vlasništvu države koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište fizičkoj ili pravnoj osobi za poljoprivredne namjene.

Predlaže se i izmjena odredbi u vezi poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje i obraslo je višegodišnjim raslinjem. Prema prijedlogu, zakupnik bi bio dužan iskrčiti zemljište u roku od godinu dana, umjesto dosadašnje dvije, pri čemu se zakupnina umanjuje razmjerno troškovima krčenja, ali on više ne raspolaže iskrčenim drvima nego ona pripadaju Hrvatskim šumama.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prema izmjenama Zakona o pogrebničkoj djelatnosti, koje predlaže Vlada, ta djelatnost više ne bi bila regulirana Zakonom o komunalnom gospodarstvu, a jedinice lokalne samouprave više ne bi pogrebnicima dodjeljivale koncesije.

Takvim je uređenjem poduzetnik pogrebnik stavljen u neravnopravan položaj u odnosu na trgovačko društvo, javnu ustanovu ili službu odnosno vlastiti pogon koje osniva jedinica lokalne samouprave i koja ovu djelatnost može obavljati bez koncesije, smatra Vlada.

Podsjeća pritom na smjericu EU-a o izdvajanju određenih segmenata pogrebničke djelatnosti izvan opsega komunalnih djelatnosti i to naročito preuzimanja, opremanja i prijevoza umrle osobe do mjesta ukopa ili kremiranja.

Sve su to poslovi koje bi fizička i pravna osoba trebala moći obavljati slobodno na tržištu ako ispunjava propisane uvjete i to bez koncesije jer se ti poslovi ne mogu smatrati isključivo komunalnim poslovima, drže u Vladi.