Aktualno slabljenje kune prema američkom dolaru neće imati znatniji utjecaj na kretanje ukupnog hrvatskog izvoza, jer se on dominantno odvija u zemlje Europske unije i CEFTA-a, ocjenjuje Hrvatska gospodarska komora (HGK).

HGK podsjeća na strukturu izvoza prema zemljama, u kojoj oko 64 posto ukupnog robnog izvoza Hrvatske zauzimaju članice EU-a, 21 posto CEFTA-e te oko 2 posto članice EFTA-e.

To čini približno 87 posto ukupne vrijednosti izvoza koji se uglavnom naplaćuje u eurima, kažu u HGK te drže da bi zbog orijentacije na europsko i susjedna tržišta tek znatna promjena tečaja dolara mogla imati značajniji utjecaj na promjene u strukturi izvoza.

Istovremeno, HGK smatra da utjecaj slabljenja kune prema dolaru na pojedine izvoznike i proizvode može biti dvojak – proizvodi koji su i do sada bili cjenovno konkurentni na dolarskom tržištu ili je njihova cijena određena dugoročnim ugovorima neće se mijenjati te će izvoznici ostvarivati veće profite dok će dio izvoznika biti u poziciji snižavati cijene svojih proizvoda na dolarskom tržištu i time povećavati njihovu konkurentnost. Koliki će biti taj utjecaj, ovisit će o intenzitetu očekivanog jačanja dolara prema euru, kažu u HGK.

Napominju da, za sada raspoloživa statistika, ne otkriva pozitivne pomake. Naime, aktualno jačanje dolara započelo je sredinom kolovoza prošle godine, a statistika robne razmjene dostupna je tek za prvih deset mjeseci. Ona pokazuje da je primjerice vrijednost izvoza u SAD u kunama na godišnjoj razini smanjena za 12,1 posto pri čemu su glavninu izvoza u 2013. činili proizvodi farmaceutske industrije, pištolji i cement. Dugoročnija serija podataka također ne pokazuje povezanost kretanja tečaja dolara i vrijednosti robnog izvoza Hrvatske u SAD, drže u HGK.

Zaključuju stoga da bi dosadašnje i buduće jačanje dolara moglo pomoći izvozu na dolarska tržišta, ali da će taj izvoz i nadalje prvenstveno ovisiti o sposobnosti menadžmenta te kakvoći i konkurentnosti proizvoda.